Wikiversity

Pafos Πάφος (grčki) Baf (turski)
Panorama grada
Koordinate: 34°46′N 32°25′E / 34.767°N 32.417°E / 34.767; 32.417
Država	Cipar
Pokrajina	Pafos
Vlast
- Gradonačelnik	Savvas Vergas
Površina
- Ukupna	40 km²
Visina	30 m
Stanovništvo (201005.)
- Grad	66.364
- Urbano područje	47.530
Poštanski broj	8010 - 8049
Pozivni broj	+357 26
UNESCO-va svjetska baština	Pafos
Godina uvrštenja	1980.
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, vi
Ugroženost	ne
Poveznica	UNESCO
Službene stranice www.visit.pafos.org.cy
Karta
Pafos

Pafos ili Paf (grč. Πάφος, Páfos, tur. Baf) je grad na zapadnoj obali Cipra i upravno središte pokrajine Pafos. Smješten je 50 km zapadno od najveće ciparske luke Limassola, a njegova zračna luka je druga po veličini.

On je bio glavni grad Cipra u helenističkom i rimskom razdoblju, o čemu svjedoče brojni spomenici zbog kojih je Pafos upisan na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Osnovna gospodarska djelatnost je turizam koji se posebno razvija nakon 1974. godine; prije je Pafos bio malen i nepoznat grad. Turiste posebno privlači legenda o Afroditinom rođenju.

Stari Pafos (Πάφος παλαιά, Paleopaphos)^[1] smatra se mitološkim mjestom rođenja grčke božice ljubavi i ljepote Afrodite koja je rođena iz morske pjene na obali Cipra. Zbog toga je u antici Afroditin kult postao najvažniji na otoku, a grad Pafos je snažno vezan za njega. Samo ime je grad dobio po sinu Pigmaliona, mitskog kipara čiju je skulpturu Afrodite od slonovače (Galatea) oživjela božica, i s kojom je Pigmalion naposlijetku imao sina Pafosa.

Stari Pafos s Afroditinim hramom su sagradili Mikenjani oko 1200. pr. Kr., kasnije kolonizirali Feničani i Grci), a Novi Pafos (današnji grad) s velikom lukom izgradio je Nikokles, posljednji kralj Pafosa iz vremena Aleksandra Velikog.

Grad je na svojim putovanjima u 1. stoljeću posjetio i sveti Pavao. Djela apostolska (xiii. 6.) navode kako je sv. Pavao pokrstio rimskog upravitelja Sergija Pavla.

U srednjem vijeku Pafos je gubio svoju važnost, osobito nakon što su Bizantinci osnovali Nikoziju.

Grad se nakon razvitka turizma 1974. godine oporavlja i naposlijetku se čak gradi i Zračna luka, a grad postaje drugi po veličini na otoku. Danas velika Avenija sv. Pavla povezuje dvije najrazvijenije četvrti Pafmosa, stambenu četvrt Ktima s četvrti luksuznih hotela oko srednjovjekovne luke, Kato.

U gradu se, osim mikenskog Afroditinog hrama u Starom Pafosu, nalaze i tzv. Grobnice kraljeva (nekropola iz 4. stoljeća pr. Kr.) sjeverozapadno od grada, gdje su pokapani starogrčki aristokrati. Iz helenističkog i rimskog razdoblja sačuvani su ostaci kazališta (4. stoljeće pr. Kr.), vila od 3.-5. st. (Dionizova, Orfejeva i Aionova), i rimske guvernerove palače čiji su raskošni mozaici velika turistička atrakcija. Tu su i katakombe iz starokršćanskog razdoblja, a znamenita je i bizantska tvrđava koju su dogradili Mlečani 1570. godine. Manastir Chrysorrogiatissa posvećen Gospi od zlatnog nara je osnovan u 12. stoljeću. U njegovoj blizini je manastir Agios Neofytos u kojem se nalaze jedni od najljepših primjera bizantskih fresaka i ikona, a danas i zanimljiv bizantski muzej.

• 
  Helenističko grčko kazalište
• 
  Grobnice kraljeva
• 
  Bizantska crkva na ostacima ranokršćanske bazilike
• 
  "Stup sv. Pavla" za koji je bio vezan i bičevan, ispred crkve Panagia Chrysopolitissa
• 
  Bizantska utvrda u luci

Pafos na Wikimedijinoj ostavi