LIMSwiki

Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita. Njihova boja, miris bouquet (buke), kao i ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.

Povijest proizvodnje seže daleko u prošlost. Talijanski putopisac i istraživač Albero Fortis je u knjizi "Put po Dalmaciji" 1774. godine jedan od prvih spomenuo prošek, slatko vino. Ranije ga je spomenuo Petar Hektorović u "Ribanju i ribarskom prigovaranju" kao slatko vino važno za pripremu starogrojskog paprenjoka (1566. godine).

U vrijeme SR Hrvatske, velike vinarije iz Šibenika i Splita pokušavale su plasirati vinske sorte i na europsko tržište. Jedno od vodećih vina iz tog razdoblja je "Dioklecijan" koji je najviše zbog svoje povoljne cijene ostvario određenu popularnost u inozemstvu. Po kvaliteti se "Dioklecijan" nije mogao mjeriti s vodećim markama svjetskih vina. U međuvremenu se kvaliteta ovoga vina popravila.

Prošek se proizvodi i njeguje metodom passito. Prezrelo grožđe pažljivo se skupi te na slamnatim podlogama ili drvenim leđima suši oko jednoga tjedna. Gubitkom tekućine povećava se udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda tako se pripremljeno grožđe prebacuje u bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije sve dok vrenje na dostigne 13 do 15% vol. kada samo prestane.

Ta vina, i pored maksimalne razgradnje šećera tijekom vrenja, na kraju sadrže oko 120 grama šećera po litri. Sastav osnovnih vina veoma je različit. Najčešće i najdominantnije sorte su bogdanuša, maraština, vugava i dubrovačka malvazija, plavac mali, crljenak i babić.

Vina s velikim udjelom bogdanuše imaju osvježavajući ostatak kiseline te pored težine i slatkoće djeluju lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri. Najbolji prošeci napravljeni su od malog plavca i babića kao i od cuvée bogdanuše i vugave.

Specifikacija proizvodnje prošeka je objavljena u NN 2013. godine i zaštićena je kao tradicionalan izraz (EU legislativa TSG).

U hrvatskim medijima objavljena je vijest da se ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv "prošek" više neće moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Smatralo se da Europska komisija misli da bi korištenje tradicionalnog izraza "prošek" dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, jer takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco", koja je zaštićena od Italije i već postoji u Europskoj uniji.^[1] Nedugo nakon toga se otkrilo da je Ministarstvo poljoprivrede krivo protumačilo odredbe te da se ime "prošek" i dalje smije koristiti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.^[2]

Prošek je desertno (specijalno) vino iz Dalmacije zaštićeno kao tradicijski izraz. Spada u skupinu passito vina (vina od prosušenog grožđa).

Prosecco je suho pjenušavo vino koje dolazi iz Italije iz gradova Valdobbiadene i Conegliano, iz regije Veneto. Prosecco je također naziv za aromatičnu sortu grožđa od koje se proizvodi istoimeni pjenušac. Sorta se još naziva i glero. Prosecco se najčešće proizvodi kao frizzante vino, što znači da je blago pjenušavo. Rjeđe se proizvodi kao je spumante vino, što označava izrazito pjenušavo vino te izrazito rijetko se proizvodi kao mirno vino.^[3][4] Ima jako mali postotak alkohola, 11 - 12 %. Prosecco također nije šampanjac, koji pak dolazi iz Francuske. Većina prosecca se proizvodi Charmat metodom, a ne klasičnom metodom ili metodom u boci kako se proizvode šampanjci.^[3]

• ".^[5]

• Stephen Brook: Liquid Gold: Dessert Wines of the World. Constable 1987. ISBN 978-0-09-466920-8
• Horst Dippel (Hrsg.): Das Weinlexikon. Fischer-Taschenbuch-Verl., Frankfurt am Main 1989, ISBN 3-596-24501-X
• Proizvodna specifikacija TI Prošek)
• Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazzia)

• Prosecco
• Grasecco, pjenušavo vino od graševine^[6]
• Grazzano^[7]

• Croatian Wine Organization  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2017. (Wayback Machine)

v • r • Vinarstvo Osnovni pojmovi Vinogradarstvo • Podrumarstvo • Vinarija • Vinifikacija • Enologija • Vitikultura • Vinska aroma (Buke) • Tekstura vina Sirovine Vinova loza • Grožđe • Drožđe • Masulj • Mošt • Mošt u vrenju • Konzervirani mošt • Koncentrirani mošt • Alkoholizirani mošt • Rektificirani koncentrirani mošt • Komina • Kom • Trop Kemijski procesi Dozrijevanje grožđa (prezrelost) • Alkoholno vrenje • Tiho vrenje • Jabučno-mliječno vrenje • Malolaktičko vrenje • Mliječno-kiselo vrenje (Zavrelica) • Drugo alkoholno vrenje • Vinski kamen / striješ • Fermentacija • Refermentacija • Esterifikacija kiselina Tehnološki procesi Doslađivanje vina • Bistrenje • Degožiranje • Harmoniziranje vina • Dokiseljavanje vina • Otkiseljavanje vina • Dozrijevanje / Starenje vina • Pretok vina • Doziranje vina • Sumporenje vina • Pojačavanje alkoholne jakosti • Kupaža • Sljubljivanje vina • Sulfitiranje mošta i vina • Méthode rurale • Vrenje u boci • Méthode champenoise • Méthode charmat • Ekstrahiranje (Maceracija (digestija, perkolacija) • Infuzija) • Aromatiziranje • Nolmiranje Vrste vina boja bijelo • ružičasto / rose • crno / crveno • narančasto tlak CO2 Mirno vino • Vino frizzante • Gazirano vino • Pjenušavo vino / Pjenušac / Vino spumante ((Prirodno) Biser vino / polupjenušavo / resko • Gazirano biser vino • Gazirano pjenušavo vino • Prirodno pjenušavo vino) sadržaj neprevrela šećera (slatkoća vina) Vrlo suho vino • Suho vino • Polusuho vino • Poluslatko vino • Slatko vino n/a Prirodno vino • Organsko vino • Biodinamičko vino n/a Stolno vino (s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom • bez oznake kontrole zemljopisnog podrijetla) • Kvalitetno vino (s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom) • Vrhunsko vino (s kontroliranih i ograničenih vinorodnih pod­ručja • s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja) n/a Mlado vino • Zrelo vino • Odležano vino • Staro vino ostalo Vino za destilaciju • Aromatizirano voćno vino • Biser voćno vino • Desertno voćno vino • Pjenušavo voćno vino • Voćno vino • Arhivsko vino • Barrique • Specijalna vina (Likersko vino / Alkoholizirano vino • Aromatizirano vino (Bermet • Vermut) • Desertno vino (Ledeno vino)) • Tiražno vino • Blanc de blancs • Blanc de noir • Predikatno vino (s kontroliranim zem­ljopisnim podrijetlom) • Košer vino • Sirupasto vino • Gorko vino • Vino od grožđica • Pečeno vino • Kuhano vino • Vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom • Vino s kontroliranih i ograničenih (specifičnih) vinorodnih pod­ručja • Fino vino • Macerirano vino • Vintage pjenušac • Utvrđeno / Fortificirano (Sherry vino) • Lučko vino / Luka • Pojačano vino • Rižino vino (Sake) • Čokoladno vino • Passito • Rooibos vino • Vino od banana • Bezalkoholno vino • Dealkoholizirano vino geografski definirane vrste Bakarska vodica • Kastafska Belica • Prošek • Prosecco • Šampanjac Alkoholna pića napravljena od vina ili vinskog destilata ili vinskog taloga Vinjak • Rakija od vina • Vinovica • Drožđenka • Vinski destilat • Domaći brandy • Brandy (Weinbrand) • Specijalna rakija • Liker od vina Alati, suđe i uređaji Badanj za grožđe • Bačva za vino • Tijesak za grožđe • Kotao za pečenje rakije • Runjača • Muljača • Čepilica • Stroj za dodavanje likera • Moštomjer • Moštna vaga • Refraktometar • Oechslova moštna vaga • Klosternojburška moštna vaga / Baboov moštomjer • Balingova moštna vaga • Brixov moštomjer • Areometar (Baumeov areometar) • Saharimetar • Dekanter • Aerator za vino / Prozračivač vina • Amfora • Demižon • Bocun karafa • Enomat • Coravin vinski sustav • Nekapnica • Holandski filtar Berbe Kasna berba • Izborna berba • Izborna berba prosušenih bobica • Izborna berba bobica • Zelena berba grožđa • Ledena berba • Probirna berba Ostalo Jako alkoholno piće • Vinski talog • Talog voćnog vina • Koeficijent apsorpcijske moći vina • Fiolin-Ciocalteauov indeks • Titrirajuća kiselost mošta • Optička gustoća mošta • Provodljivost mošta • Tvari primarne arome pjenušaca • Tvari sekundarne arome pjenušaca • Količina hlapivih tvari (vinarstvo) • Jematva • Klijet • Težina mošta • Vinski ocat • Vinski talog • (Prirodni) konzervansi • Kiselost vina / Kiseline u vinu • Tanin • Fenoli (Fenoli u vinu) • Šećeri u vinu • Alkoholna jakost • Imobilizacija kvasaca • Vinobran • Sumpovin • Tiražni liker • Ekspedicioni liker • Extra brut • Brut • Vinski kvasac (selekcionirani) • Salleronova tablica • Oechslova tablica • Vinski ocat • Slador • Faktor zriobe grožđa • Grad (jedinica za alkohol) • Eksl • Inox • TCA • Čepovi za vino (Pluteni čep, Agraf) • Organoleptika vina • Tartarat • Octena kiselina • Jabučna kiselina • Vinska kiselina • Limunska kiselina • Mliječna kiselina • Metavinska kiselina • Kupinovo vino • Malinovo vino • Vino od meda / medovina / gvirc • Sommelier • Hlapiva kiselost • Liqueur d’expedition • Samotok / Ciđe • Terroir • Grand cru • Vinske soli Vrste vinove loze Vinsko grožđe Bijela ? Crna ? Rose ? Stolno grožđe sa sjemenkama • bez sjemenki • plavo • bijelo • rozo n/a n/a Nearomatične sorte • Aromatične sorte Autohtone hrvatske sorte n/a Teran • Crljenak kaštelanski • Maraština • Pošip • Pušipel Zemljopis n/a zona • položaj • vinogorje • terroir • podregija • regija