LIMSpec Wiki

Podolia (ukr. Поділля, rus. Подолье, polj. Podole) je istorijska regija u istočnoj Europi, smještena u središnjo-zapadnoj i jugo-zapadnoj Ukrajini i u sjevero-istočnoj Moldaviji, odnosno u sjevernom Pridnjestrovlju. Ime potječe od staroslavenskog prefiksa po (chu. по) i imenice dol (chu. долъ; dolina).
Oblast nema točno određenih granica, mada se po običaju nalazi otprilike na prostoru između porječja gornjeg toka rijeke Buga i porječja srednjeg toka rijeke Dnjestra, gdje se proteže Podoljska visoravan (ukr. Подільська височина), tj. visoravan na 400 mt. n. v. stvorena na granitnoj podlozi prekrivenoj lesom, koju su rijeke duboko urezale stvarajući kanjonske riječne doline.
Klima je izrazito kontinentalna. Prevladava tlo crnice (rus. Чернозёмы), što Podoliju čini vrlo plodnim područjem. Močvare se javljaju samo uz Bug, tako da je oblast uglavnom poljoprivredna.
Glavna mjesta su Vinica, Hmeljnicki, Kamjanjec, Balta, Mohiljiv, Ribnica.
Tragovi civilizacije su ovdje vrlo davni ali priča o istorijskog regiji počinje u 9. vijeku kada je Oleg, knez Kijeva i Novgoroda, proširio svoje zemlje uključući ove prostore, tada zvane «Ponizie». Gradić Bakota će služiti kao upravni centar Ruskog Kraljevstva. Zatim su u 14. vijeku zemlje Ponizija pale pod napadom Mongola do Bitke kod Plavih Voda (1362), kada je Algirdas, vojvoda Litve, pobio vojsku Zlatne Horde i potom pripojio svojim teritorij pod imenom Podolija, što ima isto značenje Ponizije ali je oblikovano prema poljskom. Nakon smrti litavskog kneza Vitolda (1430), Podolija je uključena u Kraljevinu Poljsku koja će stvoriti Vojvodstvo Podolije (polj. Województwo Podolskie, 1434–1795). Turci su ju osvojili 1672. po čemu je nastao Podolski ejalet, dio Osmanskog carstva sa središtem u mjestu Kamaniçe. Podolija je vraćena pod vlast Poljske 1699. ali je patila zbog nestabilnosti Poljsko-Litvanske Unije i postala kroz 18. stoljeće predmet ambicija Ruskog carstva i Habsburške krune.
Godine 1944. Crvena Armija je osvojila Podoliju, a kada je 1945. istočna granica Poljske službeno postavljena duž Curzonove linije, cijela oblast je ostala u Ukrajinskoj Sovjetskoj Republici. Većina preostalih Poljaka i Židova je pobjegla ili je protjerana u Poljsku. Godine 1991. Ukrajina je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza (v. Raspad Sovjetskog Saveza) dok je se u zamršenim prilikama preko Dnjestra stvorila Republika Pridnjestrovlja (1990/1991.) pod vodstvom Igora Smirnova.