LIMSpec Wiki

Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa pogledajte Rajna (Hugo).

Rajna
rijeka
Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka
Zemljovid porječja Rajne
Položaj
Države	Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Naselja	Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Fizikalne osobine
Duljina	1230 km
Površina porječja	185 000 km2
Istjek
• Prosječni	2,300 m3
Tok rijeke
Izvor	Vorderrhein
• Nad. vis.	2,345 m
• Koord.	46°37'57,047"N, 8°40'29,316"E
Ušće
• Koord.	51°58'51"N, 4°5'35"E
Ulijeva se u	→ Sjeverno more

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine državi koja je nadzirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

• 
  Jezero Tomasee u Švicarskoj, veći, ali niži (2,345 m) izvor Rajne
• 
  Slapovi Rajne kod Schaffhausena
• 
  Rajna kod Basela
• 
  Rajna kod Düsseldorfa

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2002. (26. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo	ii, iv, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1066
Koordinate	50°10′25″N 7°41′39″E / 50.17361°N 7.69417°E / 50.17361; 7.69417
Ždrijelo Rajne class=notpageimage| Položaj u Njemačkoj

Ždrijelo Rajne je popularan naziv za gornju srednju dolinu Rajne, 65 km dugom dijelu rijeke između Bingena am Rhein i Koblenza u Njemačkoj. Taj dio je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo geomorfološkim i geološkim sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i legendama, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje.

Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od prapovijesti kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija Svetog Rimskog Carstva. Oblast je bila središte Tridesetogodišnjeg rata, što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio Pruske i postala je bitna slika krajolika Njemačke.

Ovaj dio Rajne ima značajan folklor, kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta Wagnerova opera Götterdämmerung. Anualni festival Rajna u plamenu je spektakularni vatromet u Sankt Goaru u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci.

• Thur, rijeka u Švicarskoj

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Rajna

• Vodni promet - infrastruktura
• Središnja komisija za plovidbu Rajnom (engl.)
• Povijest Rajne s mapama  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2010. (Wayback Machine) (engl.)
• Dvorci doline Rajne (engl.)

v • Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (48) Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) Prirodna baština (3) Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj 5) (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more 6) (2009.) Nematerijalna svjetska baština (3) Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.) 1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke

v • Njemačka Simboli i identitet Grb Njemačke • Zastava Njemačke • Lied der Deutschen Zemljopis Njemačke savezne pokrajine • Njemački okruzi • Gradovi • Njemački autonomni gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Jezera • Nacionalni parkovi • Njemačko sredogorje • Porajnje • Ruhr • Bavarske Alpe • Rajna • Dunav Povijest Germani • Goti • Vizigoti • Teutonci • Franačka • Verdunski ugovor • Istočna Franačka • Karolinško Carstvo • Sveto Rimsko Carstvo • Njemački prodor na istok • Rajnska konfederacija • Njemačka revolucija 1848. – 1849. • Njemački savez • Sjevernonjemačka konfederacija • Ujedinjenje Njemačke • Njemačko Carstvo • Njemačka u Prvom svjetskom ratu • Njemačka revolucija • Weimarska Republika • Treći Reich • Saveznička okupacija Njemačke • Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata • Denacifikacija • Njemačka Demokratska Republika • Zapadna Njemačka • Ponovno ujedinjenje Njemačke Politika i gospodarstvo Bundestag • Bundesrat • Kancelar • Predsjednik Njemačke • Hrvatsko-njemački odnosi • Hrvati u Njemačkoj • Nijemci u Hrvatskoj • Oružane snage • Gospodarstvo • Promet • Automobilska industrija • Turizam • Popis sveučilišta • Sveučilište u Heidelbergu • Putovnica Njemačke Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Nijemci • Njemački jezik • Kultura • Umjetnost • Arhitektura • Književnost • Kinematografija • Glazba • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Svjetska baština u Njemačkoj • Njemačka kuhinja • Wikipedija na njemačkom jeziku • Sport • Njemačka na OI • Njemačka nogometna reprezentacija • Njemačka rukometna reprezentacija • Njemačka košarkaška reprezentacija • Berlinski maraton • Turneja četiriju skakaonica • Michael Schumacher