LIMSpec Wiki

Etna
Planina
Etna s jugozapada
Položaj
Koordinate	37°27′11″N 14°35′49″E / 37.453°N 14.597°E / 37.453; 14.597
Država	Italija Catania
Najbliži gradovi	Messina i Catania
Fizikalne osobine
Najviši vrh	3357 m
Planinarstvo
Prvi uspon	nepoznato
Najlakša staza	stjenovita
Planinarski domovi	Rifugio Sapienza i Piano Provenzana
Etna Etna na zemljovidu Sicilije

Etna (latinski: Aetna, sicilijanski: Mongibeddu, talijanski: Etna ili Mongibello) je aktivni stratovulkan u Italiji koji se nalazi na istočnoj obali Sicilije, blizu Messine i Catanije.

Etna je s više od 3.357 metara nadmorske visine^[1] najviši vulkan i najviša planina ispod Alpi u Europi. Pokriva područje od 1.190 km², a oko njega se nalazi 19.237 ha nenaseljenog područja. Na padinama Etne, od široke doline Catanije prema jugu, nalazi se plodno vulkansko tlo koje stanovnici iskorištavaju za vinograde i voćnjake. Iako je često aktivan, vulkan i nije toliko opasan.

Ime joj najvjerojatnije potiče od feničkog attuna, što znači „peć”, iako se prije vjerovalo kako potječe od starogrčkog αἴθω (aitho) što znači „gorim”. Prvi opis erupcije Etne dao je starogrčki povjesničar Diodor Sicilski, dok je starorimski pjesnik Vergilije detaljno opisao, najvjerojatnije iz prve ruke, u svom djelu Eneidi. Zbog česte aktivnosti bila je savršena antičkim piscima koji su je smatrali djelom bogova. Prema starogrčkom mitu Zeus je ispod ove planine zarobio čudovišnog Tifona te se vjerovalo i kako se tu nalazi Hefestova kovačnica.^[2]

Etna još uvijek utječe na vulkanologiju, geofiziku i druge znanosti povezane sa zemljom, te predstavlja prirodni laboratorij za proučavanje ekoloških i bioloških procesa, zbog čega je 2013. god. upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[3]

Etna se nalazi iznad mjesta gdje se susreću Afrička i Euroazijska ploča. Svojom trenutačnom visinom od 3.357 m, koja raste svakom erupcijom,^[1] Etna je najviši vulkan i najviši vrh ispod Alpi u Europi; a svojom površinom od 1.190 km² (s promjerom bazaltne površine od 140 km) je uvjerljivo najveći talijanski vulkan, gotovo dvostruko veći od sljedećeg po veličini, Vezuva. U Europsko-sjevernoafričkom području samo je Teide na Tenerifi viši i veći.^[4] Etna je jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu i gotovo konstantno tinja, zbog čega ga je UN ubrajao među 16 najopasnijih vulkana na svijetu, tzv. „vulkane desetljeća”,^[5] nazvanima tako jer su bili dijelom projekta „Međunarodnog desetljeća zaštite od prirodnih katastrofa”.^[6]

Etna je najvjerojatnije nastala prije oko milijun godina erupcijom ispod mora. Prije oko 35.000 godina Etna je ispuštala velike količine lave te su se ostatci pepela mogli naći i oko Rima, 800 km sjeverno. Najveća erupcija u zadnjih tisuću godina dogodila se 1669. godine, kada je izbačeno otprilike 830.000.000 m³ lave. Na južnim obroncima planine pojavljivali su se i jaki zemljotresi koji su najviše pogodili područje Val di Noto. Potpuno je bio uništen zapadni dio grada Catanije, ali i drugih gradova kao što su Caltagirone, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa i Scicli. Najveće erupcije u zadnjih stotinu godina bile su 1928., 1949., 1971., 1983., 1992. i 2004. godine, dok je posljednja ozbiljnija aktivnost bila od siječnja 2011. do veljače 2012. god. te 2015., 2017. slabija erupcija bila je 23./24. srpnja 2018. godine dok se najnovija erupcija dogodila 7. srpnja 2021.^[7]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Etna

• Etna uživo s video kamera oko planine
• Vulkan Etna, stranice Talijanskog nacionalnog instituta geofizike i vulkanologije (tal.)

v • Svjetska baština u Italiji Kulturna dobra (53) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.) Prirodna dobra (5) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.) Nematerijalna svjetska baština (9) Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.) 1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja

v • Italija Simboli i identitet Grb Italije • Zastava Italije • Fratelli d'Italia Zemljopis Talijanske regije • Talijanske pokrajine • Općine • Gradovi • Rim • Klima • Apeninski poluotok • Rijeke • Planine • Vezuv • Etna • Otoci • Talijanska rivijera • Nacionalni parkovi • Sisavci Povijest Etruščani • Antički Rim • Rimsko Kraljevstvo • Rimska Republika • Rimsko Carstvo • Papinska Država • Kraljevina Sicilija • Kraljevina Sardinija • Veliko Vojvodstvo Toskana • Kraljevina Dviju Sicilija • Talijanski ratovi • Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) • Drugi rat za nezavisnost Italije • Italija u Drugom svjetskom ratu • Nacionalna fašistička stranka • Talijanska Socijalna Republika • Talijanska lira • Čiste ruke Politika i gospodarstvo Predsjednik • Parlament • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-talijanski odnosi • Hrvati u Italiji • Oružane snage Italije • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Znanost • Talijanska akademija znanosti i umjetnosti • Popis sveučilišta u Italiji Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Etničke grupe • Talijani • Talijanski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Kinematografija • Strip • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Svjetska baština u Italiji • Talijanska kuhinja • Wikipedija na talijanskom jeziku • Sport • Italija na OI • Talijanska nogometna reprezentacija • Serie A • Talijanska košarkaška reprezentacija • Talijanska vaterpolska reprezentacija