LIMSpec Wiki

Sunyani
human settlement
CountryGhana Maale eŋ
Capital ofBono Irigyin Maale eŋ
Located in the administrative territorial entityBono Irigyin Maale eŋ
Coordinate location7°20′0″N 2°20′0″W Maale eŋ
Twinned administrative bodyTuscaloosa, Techiman Maale eŋ
Official websitehttp://www.sma.gov.gh/ Maale eŋ
Map

Sunyani e la teŋ velaa aneŋ a teŋkpoŋ ko a Bono Region aneŋ a Sunyani Municipal naŋ be a Gaana poɔ.[1] [2]Sunyani taa la noba naŋ kpeɛrɛ o te ta 74,240 a yi a yuoni 2010 noba aneŋ deri sɔroo saŋa na.[3] A teŋ velaa ŋa taa la bal deme ŋa yaga ba naŋ boɔla ka Bono bal deme.[4][5]

Dakroŋbaŋ

Sunyani e la teŋɛ naŋ paale neŋ tere a mid-south western seŋ a Gaana. A paaloŋ naŋ be a Sunyani baa do la e wɔɔ wɛmuo a 19th teŋkore saŋa; o yuori yi la Akan yelbiri naŋ e Wɔɔ, 'Osondmg o'. [6][7]A 1924, a kolon gɔbenɛnte da maale la  Sunyani ka o waa desekyere kpoŋ zi[6] Tuuro sorbie maaloo ane meɛbo naŋ tage Sunyani ane tenne mine naŋ be Kumasi, Sunyani da eɛ teŋɛ ba naŋ maŋ de yɛrɛ neŋ cocoa, kola nuts, ane staple bondiiri teseŋ kamaane ane w.[7]Zenɛ Sunyani la ma yiri ko Brong-Ahafo irigyin naŋ paaŋ leɛ Bono irigin kogo ko a gɔbena ane a Gaana merɛ kpoŋ zie. Kyɛ o naŋ e bile gaŋ Kumasi, Sunyani baara duoro saa kyɛ paale neŋ   Fiapre ane Abesim, ane a taaba. Sunyani nyaabo poɔ la e Gaana gbuli zaa teŋɛ naŋ taa veɛloŋ[8][6]

Laafēēloŋ

A teŋɛ poɔ a Sunyani taa la asibitiri bɛrɛ ata, a kaŋa la Sunyani irigyinal Asibiti, naŋ e state-of-the-art development, yuobu da e  2003 yuoni. Asibiti bilii awae ane pɔgeba dɔgebo asibitiri ata meŋ be la a Sunyani.[6] Asibiti bilii gyamaa naŋ na la mɛ.

Sori Tuubu Yele

Sunyani taa la Sunyani Aloopɛle leebu zie naŋ e Gaana poɔ Aloopɛle naŋ na maŋ leree a o yuobu da e 13 July 1974. A yi a be, yi a zoobu sobiri naŋ ba e tɔɔre a Aloopɛle leebu zie ba maale soma ko Aloopɛle bɛrɛ na maŋ le, kyɛ gbɛɛ yaga a maŋ deɛrɛ la noba gɛrɛ korɔ a  Kotoka International Aloopɛle leebu zie, Kumasi Aloopɛle leebu zie ane Takoradi Aloopɛle leebu zie.[6] Kyɛ through Passion Air. Public transportation meŋ la sori zu gaabo naŋ maale ko MetroMass, VIP ane Taxicab bee Tro tro.[6]

Ba taa la Public Transports yi Sunyani te tɔ tembɛrɛ mine teseŋ Accra; Kumasi, Mim, Ahafo ; Cape Coast, Takoradi; Tamale; Tema; Ho; Wa; Bolgatanga; Elubo; Aflao, Techiman.

Daa Diibu Yele

Daa diibu yele a Sunyani poɔ naŋ baŋ ta la  48% a noba yagroŋ naŋ be koɔbo yeltare poɔ. A naŋ baŋ ta la  24% a noba yagroŋ la taa toma service sector, a tu commerce ane  industry naŋ ko 15% ane 13% a noba yagroŋ toma, a tu taa.[6]Pɔgeba yaga ane  noba mine ba taa gɔɔloŋ be la toma piiluu poɔ teseŋ Tadaare daa poɔ. A paaloŋ baabo vɛŋ la Sunyani zɛgroŋ, koɔŋ velaa terebo. Sunyani taa la fintindigili naŋ yi Volta River Authority (VRA).[6] Koɔŋ gbɛɛ teseŋ saa koɔŋ ane baa koɔŋ, manne ane bule koɔŋ. A yi be, Uoni saŋa, koɔŋ maŋ baŋ e wahala ba naŋ na nyɛ.

Toma yie poore

Sunyani pampanna la e a yiri ko African Global Pharma Limited (AGP), a pharmaceutical manufacturing company yoŋ naŋ be Sunyani ane  a  Northern seŋ a Ghana. A kɔmpane mare la AGP Canada Inc. Ane kooporate ɔfere naŋ be corporate  Toronto, Ontario, Canada kyɛ maŋ maala tēē sonne. A  multi-national mining companyNewmont's Gold naŋ be Kenyase zɛŋe la a paaloo ɛkonome ame baabo a gɔŋgɔnne zaa.

Baŋki Toma

A paaloo taa la faanasal yie mine te paale a ulle kaŋa ko Bank of Ghana, Universal Merchant Bank, Ghana Commercial Bank, Barclays Bank, SG-SSB Bank, OmniBank, Zenith Bank, Agricultural Development Bank of Ghana, Stanbic Bank, Ecobank Ghana ane a National Investment Bank.[6] Ba meŋ taa la baŋkiri ayoɔbo teseŋ rural banks, credit unions mine ane insurance institutions meŋ naŋ paale a faanasal toma a teŋɛ poɔ.[6]

Yelyellii

A paaloŋ a Sunyani taa la pampanna duoruu ŋmɛteroo boma teseŋ taŋgare mie, ane fax mie, taŋgayɔɔre, taŋgaare, entanɛte ane e-maale sɛvisi. Eŋ poɔ; postal sɛvisi zaa bebe la a poose ɔfere, ane meŋ  mail nyɛrre mine naŋ maŋ yi s EMS (Express mail service), DHL ane FedEx.[6]

Nimipɛl Yele

Nimipɛl a Sunyani poɔ maale kyaare la zie waaloŋ naŋ be a teŋɛŋ.[6]Hootɛlɛ yaga teseŋ three 3-star hotels, pampana hootɛlɛ naŋ na baŋ pare pie ne anuu kyɛ gaŋ lɛ, ane guest houses eŋ poɔ  bondi-di zie zaa be la a teŋɛ poɔŋ.[6] A yi a teŋɛ nimipɛl boma zie, Cocoa House meŋ bebe la, zikpoŋ naŋ di zimeɛre zaa a Sunyani skyline. A yimeɛre, headquaters yaga naŋ be a Bono irigyinal kɔmpane, ane bonsuuri yie mine.[6]Zimeɛre mine naŋ na baŋ taa nimipɛl a Sunyani la Christ the King Cathedral,[9] ane Queen of Peace House, Knight of St. John House. Eŋ poɔ, a Kintampo waterfalls ane a Boabeng monkey sanctuary naŋ be Fiema, ba maale tɔɔre neŋ taa a yi a teŋɛŋ.[6]

Sakuuri Yele

Sunyani e la teŋɛ naŋ taa sakubɛrɛ a Gaana poɔ, aseŋ, Sunyani Tɛnikal Yuniveniti dakore saŋa, Sunyani Polytechnic, a Univeniti ko Energy ane Natural Resources naŋ be Fiapre kɔgle Sunyani a saŋa na  Kwame Nkrumah Yuniveniti ko Science ane Technology - Koɔbo Sakuuri, Katoliki Yuniveniti Kolaagyi na be Gaana naŋ Fiapre ane a College of Science, Arts ane Zannoo naŋ be Penkwase - Mere Sakuuri. A sakuuri mine naŋ taa ulli a teŋɛ poɔ la  Cape Coast Yuniveniti, ane a Kwame Nkrumah Yuniveniti ko Science ane Technology–KNUST naŋ maŋ taa padi ane kɔseɛra kɔseɛra zannoo dɔlɔ a Sunyani.[10]

Sunyani meŋ taa la sɛkondere sakue gyamaa neŋ St. James Seminary, naŋ paale a sɛkɔndere sakubɛrɛ naŋ be a Gaana poɔ.[10]Mine meŋ la Sunyani Business Sɛkondere sakuuri, Sunyani Sɛkondere sakuuri, ane, naŋ pɛllɛ karembiiri nimie a  Bono, Bono East ane Ahafo irigyin ane gaŋ a be, a sɛkondere sakukpoŋ la (Susec-ganzanne sonne ane yuombaaroo gyennoo paase sonne a  WASSCE yi 2011 te tɔ zenɛ).

Peramere sakue mine, sɛkondere sakue mine meŋ ane tɛnikal sakue meŋ be la a Sunyani ane o ziiri mine, aseŋ: Holy Spirit Sakuuri; St. Mary's; Lawrence Demonstration; Wesley's; Divine Montessori; Ridge Primary; Twene Amanfo Sɛkondere Technical Sakuuri (TASTECH); Sunyani Business Sɛkondere sakuuri; Notre Dame High School (Gaana) ane Don Bosco Vocational Technical Institute.[10]

Zikɔ Waaloŋ

Climate data for Sunyani (1991–2020)
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 38.3
(100.9)
38.8
(101.8)
39.3
(102.7)
37.0
(98.6)
36.4
(97.5)
34.7
(94.5)
32.2
(90.0)
34.8
(94.6)
32.7
(90.9)
33.1
(91.6)
35.0
(95.0)
35.5
(95.9)
39.3
(102.7)
Mean daily maximum °C (°F) 33.4
(92.1)
35.0
(95.0)
34.4
(93.9)
32.8
(91.0)
31.8
(89.2)
30.1
(86.2)
28.6
(83.5)
28.2
(82.8)
29.2
(84.6)
30.3
(86.5)
31.5
(88.7)
31.8
(89.2)
31.4
(88.5)
Daily mean °C (°F) 26.5
(79.7)
28.5
(83.3)
28.5
(83.3)
27.7
(81.9)
27.1
(80.8)
26.0
(78.8)
25.1
(77.2)
24.8
(76.6)
25.4
(77.7)
26.0
(78.8)
26.6
(79.9)
26.1
(79.0)
26.5
(79.7)
Mean daily minimum °C (°F) 19.7
(67.5)
21.9
(71.4)
22.7
(72.9)
22.6
(72.7)
22.4
(72.3)
21.9
(71.4)
21.6
(70.9)
21.3
(70.3)
21.6
(70.9)
21.6
(70.9)
21.8
(71.2)
20.5
(68.9)
21.6
(70.9)
Record low °C (°F) 11.1
(52.0)
15.4
(59.7)
16.1
(61.0)
19.1
(66.4)
18.9
(66.0)
18.5
(65.3)
18.0
(64.4)
17.3
(63.1)
18.5
(65.3)
17.3
(63.1)
16.5
(61.7)
13.0
(55.4)
11.1
(52.0)
Average precipitation mm (inches) 9.0
(0.35)
45.9
(1.81)
92.4
(3.64)
157.0
(6.18)
154.4
(6.08)
181.2
(7.13)
88.5
(3.48)
57.5
(2.26)
162.7
(6.41)
163.1
(6.42)
52.7
(2.07)
10.2
(0.40)
1,174.6
(46.24)
Average precipitation days (≥ 1.0 mm) 0.6 3.0 6.5 9.3 9.9 11.6 7.1 6.2 11.6 13.4 5.4 1.1 85.7
Source: NOAA[11]

Ta-tenne Yel-e Kyɛ Ko Taa

Laafeeloŋ Yɛlɛ

Sunyani yiri taa la asibiti ata, ka kaŋa la Sunyani asibiti kpoŋ nan da piile a youni 2003 poɔ. Sunyani la taa la asibiti bilee anii aneŋ dɔgebɔ asibiti ata.

Sori Gaabo

Sunyani taa la Airport ba naŋ tona teŋɛ Aloopɛlɛ leebu da piili a 13 July 1974. Aŋa airport ŋa taa la aircraft, nan maŋ di noba a yi Sunyani a gaane Kotoka International Airport, Kumasi Airport aneŋ Takoradi Airports. Ba la taa la lɔɔrɛ meŋ. Ka mine la MetroMass, VIP aneŋ Taxica. Aŋa lɔɔrɛ ŋa maŋ derɛ la noba a gɛrɛ ne Accra; Kumasi, Mim, Ahafo ; Cape Coast, Takoradi; Tamale; Tema; Ho; Wa; Bolgatanga; Elubo; Aflao, Techiman.

Kyɔɔtaare

Sunyani la da vootu a e a Gaana tenne poɔ naŋ taa veɛloŋ ane noba zemmo a 2007.

Tempeɛle Mine

Sunyani, naŋ taa nɔlaŋ neŋ Techiman, pampana taa la baaloŋ ne tempeɛle mine teseŋ:

Sommo Yizie

  1. https://citinewsroom.com/2021/05/lets-wait-for-police-investigation-into-death-of-14-year-old-final-year-student-school/
  2. https://www.myjoyonline.com/sunyani-central-rotary-club-commissions-4-unit-classroom-block-office-at-yawhima-school/
  3. https://www.statsghana.gov.gh/regionalpopulation.php?population=MTMxOTU3MTAxOC44MjU=&&Bono&regid=2
  4. http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Ghana.html
  5. https://web.archive.org/web/20070930155500/http://bevoelkerungsstatistik.de/wg.php?x=1170623253&men=gcis&lng=de&dat=32&geo=-85&srt=npan&col=aohdq&pt=c&va=x
  6. 6.00 6.01 6.02 6.03 6.04 6.05 6.06 6.07 6.08 6.09 6.10 6.11 6.12 6.13 6.14 https://web.archive.org/web/20120517125823/http://www.touringghana.com/regions/brongahafo_region.asp
  7. 7.0 7.1 https://web.archive.org/web/20120517125823/http://www.touringghana.com/regions/brongahafo_region.asp
  8. https://web.archive.org/web/20230203185406/https://myinfo.com.gh/2020/06/top-10-cleanest-cities-in-ghana/
  9. https://www.catholicdirectory.com/ghana/brong-ahafo-region
  10. 10.0 10.1 10.2 http://www.ghanaschoolsonline.com/intermediate/shs.cfm?levelID=2
  11. Tɛmpileti:Cite web
  12. Tɛmpileti:Cite news