LabLynx Wiki

Državna zajednica Srbija i Crna Gora Državna zajednica ← 2003 – 2006 →   → Zastava Grb Himna "Hej, Slaveni" Glavni grad Beograd Podgorica Jezik/ci srpski Politički sistem Državna zajednica Historijska era Posthladnoratovska era  - Članstvo u UN¹ 1. 11. 2000.  - Ustanovljena 4.2., 2003  - Nestala 5.6., 2006 Površina  - 2006 102.350 km² (39.518 sq mi) Stanovništvo  - 2006 est. 10.832.545       Gustoća 105,8 /km²  (274,1 /sq mi) Valuta Srpski dinar, Euro Danas teritorija od  Srbija  Crna Gora ¹Članstvo kao SRJ ISO 3166-1=CS, ISO 3166-3=CSXX Međunarodni pozivni broj = 381, UTC offset = +1

Srbija i Crna Gora (skraćeno SCG; službeno Državna zajednica Srbija i Crna Gora, skraćeno DZSCG), bilo je ime saveza Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju. Graničila se sa Mađarskom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na zapadu, Rumunjskom i Bugarskom na istoku, te Albanijom i Makedonijom na jugu.

Srbija i Crna Gora, preostale federalne republike SFRJ, dogovorile su saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka ima svoju ekonomsku politiku i valutu. Zajednica Srbije i Crne Gore nije imala jedinstveni glavni grad; iako je većina ustanova bilo u Beogradu, neke su bile premeštene u Podgoricu.

Ustavna povelja donesena je 4. 2. 2003. Na temelju njega svaka država može tražiti punu nezavisnost putem referenduma. On je u Crnoj Gori održan 21. 5. 2006. godine (vidi: Referendum o nezavisnosti Crne Gore). Na temelju rezultata referenduma, Crna Gora je formalno proglasila nezavisnost 3. 6. 2006., čime je Državna zajednica razvrgnuta. Temeljem Ustavne povelje Srbija je preuzela međunarodnopravni subjektivitet bivše zajednice.

Glavni članak: Gospodarstvo Srbije i Crne Gore

Gospodarstvo se upola smanjilo od 1990. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog rata na Kosovu. Nakon zbacivanja predsjednika Slobodana Miloševića u listopadu 2000., koalicijska je vlada uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta.

Članstvo u MMF-u je obnovljeno u prosincu 2000. Donatorska konferencija Svjetske banke i Europske komisije održana u lipnju 2001. skupila je 1.3 milijarda dolara za gospodarsko restrukturiranje SiCG. U studenom 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4.5 milijarda dolara prema Pariskom klubu, a još se priprema sličan sporazum o otpisu za 2.8 milijarda dolara duga prema Londonskom klubu.

Crna Gora je odvojila svoje gospodarstvo od federacije i Srbije još tijekom Miloševićeve vlasti. Danas ima svoju središnju banku, koristi euro kao službenu valutu, naplaćuje svoju carinu i ima svoj proračun. Glavni grad je Podgorica

Pokrajina Kosovo, pod upravom UN-a, prima financijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajednice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i vodi proračun.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore, spora privatizacija i stagnacija europskog gospodarstva koče razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo porezni uvjeti, važan su element u određivanju politike. Velika nezaposlenost je jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

Glavni članak: Pokrajine Srbije i Crne Gore

Karta Srbije i Crne Gore

• Srbija
  • Beograd - glavni grad Srbije i glavni grad SiCG
  • Autonomna Pokrajina Vojvodina
    • Novi Sad - glavni grad
  • Kosovo i Metohija - pod upravom UNMIK, status neodređen
    • Priština - glavni grad
• Crna Gora
  • Podgorica - glavni grad Crne Gore i glavni grad za sudstvo SiCG

• Apatin
  • broj stanovnika 2002.: 21.659
• Aranđelovac
  • broj stanovnika 2002.: 32.833
• Arilje
• Bačka Palanka
  • broj stanovnika 2002.: 34.022
• Batocina
• Beograd
  • broj stanovnika 2002.: 1.574.050
• Bela Crkva
  • broj stanovnika 2002.: 20.367
• Bečej
  • broj stanovnika 2002.: 25.774
• Bor
  • broj stanovnika 2002.: 45.222
• Valjevo
  • broj stanovnika 2002.: 67.298
• Vranje
  • broj stanovnika 2002.: 65.926
• Vrnjačka Banja
• Vršac
  • broj stanovnika 2002.: 40.329
• Gnjilane
• Gornji Milanovac
  • broj stanovnika 2002.: 27.225
• Đakovica
• Zaječar
  • broj stanovnika 2002.: 49.082
• Zrenjanin
  • broj stanovnika 2002.: 89.245
• Inđija
  • broj stanovnika 2002.: 28.444
• Istok
• Jagodina
  • broj stanovnika 2002.: 50.193
• Кikinda
  • broj stanovnika 2002.: 47.262
• Кnjaževac
  • broj stanovnika 2002.: 24.593
• Коsovska Mitrovica
• Кragujevac
  • broj stanovnika 2002.: 175.182
• Kraljevo
  • broj stanovnika 2002.: 67.556
• Кrupanj
• Kruševac
  • broj stanovnika 2002.: 75.256
• Кuršumlija
• Lapovo
• Leskovac
  • broj stanovnika 2002.: 76.562
• Loznica
  • broj stanovnika 2002.: 43.213
• Ljubovija
• Мali Zvornik
• Negotin
• Niš
  • broj stanovnika 2002.: 250.180
• Nova Varoš
• Novi Pazar
  • broj stanovnika 2002.: 64.602
• Novi Sad
  • broj stanovnika 2002.: 498.139
• Obrenovac
• Pančevo
  • broj stanovnika 2002.: 83.692
• Paraćin
  • broj
  • Bijelo Polje 52.135

stanovnika 2002.: 31.760

• Peć
• Pirot
  • broj stanovnika 2002.: 48.792
• Požarevac
  • broj stanovnika 2002.: 50.847
• Požega
• Prijepolje
• Priština
• Prokuplje
  • broj stanovnika 2002.: 31.568
• Ruma
  • broj stanovnika 2002.: 37.253
• Raška
• Sivac
• Smederevo
  • broj stanovnika 2002.: 77.651
• Smederevska Palanka
  • broj stanovnika 2002.: 37.749
• Sombor
  • broj stanovnika 2002.: 50.950
• Sremska Mitrovica
  • broj stanovnika 2002.: 59.934
• Stara Pazova
• Subotica
  • broj stanovnika 2002.: 116.365
• Ćuprija
  • broj stanovnika 2002.: 24.787
• Užice
  • broj stanovnika 2002.: 67.389
• Uroševac
  • broj stanovnika 2002.: 159.123
• Čačak
  • broj stanovnika 2002.: 80.401
• Šabac
  • broj stanovnika 2002.: 72.233

Glavni članak: Prijevoz u Srbiji i Crnoj Gori

Srbija, a pogotovo dolina rijeke Morave, ponekad se opisuje kao "raskrižje istoka i zapada", zbog čega je imala burnu povijest. Ta je dolina najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne Europe u Grčku i Malu Aziju.

Glavne europske prometnice koje idu kroz Srbiju su E75 i E70. E763/E761 je najvažnija cesta koja povezuje Srbiju i Crnu Goru.

Dunav, važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je Bar u Crnoj Gori.

• Službena stranica vlade SiCG Arhivirano 2004-11-11 na Wayback Machine-u
• SCG uživo
• Burek Forum Arhivirano 2009-02-16 na Wayback Machine-u Najveci forum u Srbiji i Crnoj Gori

		Jugoslavija (1929 - 1941; 1945 - 2003)
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Vojvodina i Boka Kotorska su bile dio Austro-Ugarske (do 1918) V. Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Banat, Bačka i Baranja	Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929)	Kraljevina Jugoslavija (1929-1941)	Nacistička Njemačka anektirala dijelove Slovenije (1941-1945) Fašistička Italija anektirala dijelove Slovenije, Hrvatske i Crne Gore (1941-1943)	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943-1946)	Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1946-1963)	Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963-1992)	Slovenija (od 1991)
			Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945)				Hrvatska (od 1991) Također, Republika Srpska Krajina (1991-1995)
							Bosna i Hercegovina (od 1992) Tvore je Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska od 1995
			Mađarska anektirala Bačku, Baranju, Međimurje i Prekmurje (1941-1944/1945)				Savezna Republika Jugoslavija (1992-2003)	Srbija i Crna Gora (2003-2006)	Srbija (od 2006) Kosovo de facto protektorat UN od 1999
			Autonomni Banat (1941-1944)
Kraljevina Srbija (do 1918)			Nedićeva Srbija (1941-1944)
			Albanija anektirala veći dio Kosova, zapadnu Makedoniju i jugoistočne dijelove Crne Gore (1941-1944)
Kraljevina Crna Gora (do 1918)			Crna Gora (okupiana od Italije) (1941-1945)						Crna Gora (od 2006)
Suvremena Republika Makedonija bila je dio Kraljevine Srbije (do 1918)			Bugarska je anektirala veći dio suvremene Makedonije i jugoistočne dijelove Srbije (1941-1944)				Republika Makedonija (od 1991)

Srbija i Crna Gora na Wikimedijinoj ostavi