HL7 Wiki

Ilok
Ilok
Koordinate: 45°13′N 19°23′E / 45.22°N 19.38°E / 45.22; 19.38
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Uprava
• Gradonačelnik	Ivan Plazonić, dip. oec
Stanovništvo
• Ukupno	8,351
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	32236

Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasaca i stanice policije u Iloku. S brijega Iločkog dvorca puca prekrasan pogled na Dunav.

Bapska, Ilok, Mohovo i Šarengrad.

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda, a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana.
Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište. Evlija Čelebi opisuje Ilok kao najljepše naselje od Beograda do Budima. Tada ima 200 dućana, dvije vjerske i šest pučkih škola, kavanu i trgovački han.^[1]

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u obrani Beča 1638. godine.

Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotorsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Ilok se u ljeto 1991. našao opkoljen od snaga JNA. Za razliku od susjednog Vukovara, to nije dovelo do većih borbi, ali je nakon višemjesečnih pregovora i predaje hrvatskog vojno-policijskog garnizona došlo do prisilnog iseljavanja hrvatskog stanovništva. Nakon toga je Ilok bio pod vlašću Republike Srpske Krajine, a u međuvremenu mu je 1992. hrvatski Sabor dao status grada. Godine 1998. je mirno reintegriran u Hrvatsku temeljem Erdutskog sporazuma.

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi sa bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".
U gradu djeluju:

• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
• KUD Ljudevit Štur

OŠ "Julije Benešić"

SŠ "Ilok" (poljoprivredni smjer, gimnazija..)

• Iločke zidine
• Crkva sv. Ivana Kapistrana
• Franjevački samostan
• Turske turbe
• Turski hamam
• Dvorac obitelji Odescalchi

• Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije
• Mato Batorović - Ilok (prospekt)

Ilok na Wikimedijinoj ostavi

• Grad Ilok Arhivirano 2010-03-15 na Wayback Machine-u
• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok