Trends in LIMS
Navarra
Navarra Nafarroa | |
|---|---|
 Geografski položaj Navarre u Španiji | |
| Država |  Španija |
| Glavni grad | Pamplona |
| Vlada | |
| • Predsjednik | Miguel Sanz Sesma |
| Površina | |
| • Ukupno | 10.391 km2 |
| Mjesto po površini | 11. |
| Stanovništvo (2006) | |
| • Ukupno | 601.874 |
| • Rang | 15. |
| • Gustoća | 60,22 /km2 |
| ISO 3166 kod | NA |
| Statut usvojen | 16. august 1982. |
| Broj predstavnika u kongresu | 5 |
| Broj predstavnika u senatu | 5 |
| Veb-sajt | www |
Navarra (španski Navarra, baskijski Nafarroa) je španska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španije. Njen službeni naziv na španskom glasi Comunidad Foral de Navarra (španska riječ foral dolazi od riječi fuero što znači bula, sloboština, povlastica).
Geografija
Navarra graniči na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipúzcoa i Álava), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja, na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca), te na sjeveru s Francuskom.
Politika
Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njenom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.
Navarra je mješavina baskijskog uticaja iz planinskog područja Pirineja i mediteranskog uticaja iz doline rijeke Ebro.
Iz njene duge političke historije, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (Amejoramiento del Fuero) iz 1982. godine, koji uključuje tradicionalni sistem historijsko stečenih prava i sloboda (fueros), prizatih i španskim Ustavom iz 1978. godine.
Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (Parlamento de Navarra) i Vladu (Gobierno de Navarra). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna briga, zajedno sa izgradnjom stanova, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoline, u nadležnosti su njenih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije, prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje centralna španska vlada.
Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica sa društvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposlenosti je među najnižima u Španiji (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvišim.
Službeni jezici
Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je baskijski jezik ima status službenog jezika, Navarra je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.
U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski jezik ima službeni status, zajedno sa španskim, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, geografski nazivi budu na baskijskom, te garantuje pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.
Energetska politika
Navarra je vodeća u Evropi po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je bilo da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43,6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5,3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća i španska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1,2 MWh), zajedno sa još nekoliko manjih.
U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0,25 MWs) i špansku najveću na Castejónu (2,44 MWh).
Također pogledajte
