Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
5. vijek pne. je započeo na prvi dan 500. pne. a završio na posljednji dan 401. pne.
5. vijek pne. je karakterističan po tome što ga je na području Grčke i Mediterana došlo do procvata helenske civilizacije, odnosno brojnih novih dostignuća na polju kulture, umjetnosti, književnosti i filozofije na kojima se temelji današnja zapadna civilizacija.
Vijek je započeo kada se Perzijsko Carstvo u svom širenju na zapad sukobilo s grčkim polisima. Sukob je započeo kao jonski ustanak a potom prerastao u duge grčko-perzijske ratove u kojima je Grčka uspjela očuvati svoju nezavisnost. Među grčkim polisima je najveće bogatstvo i politički uticaj stekla Atena koja postaje glavno kulturno središte antičkog svijeta, u kojem u to vrijeme počinje tzv. klasični period. Atenska politička hegemonija je, s druge strane, izazvala reakciju drugih polisa kao što su Korint i Sparta, te je druga polovica vijeka obilježena dugotrajnim peloponeskim ratom koji je završio atenskim porazom, odnosno završetkom zlatnog doba Atene.
U periodu 525 - 480. pne. kod Dardanaca i Tribala se prvi put javljaju proizvodi iz grčkog sveta što vodi helenizaciji elite. U isto vreme je uspostavljena i veza Tribala i Skita. Tribali su u naglom usponu od kraja 6. veka, o čemu svedoči nakit i grčki luksuz. Zanemaruju zemljoradnju i bave se pljačkaškim ratovanjem (najpoznatiji je upad u Trakiju oko 424. pne. kada je poginuo i tamošnji kralj Sitalk).
Na prelazu 6. u 5. vek nastala je dardanska[1] (glasinačka?) kneževska humka ispod dan. Petrove crkve u Novom Pazaru
Nasuprot tome Glasinačka kultura (Autarijati, zahvata i jugozapadnu Srbiju) je konzervativna, kao i ona Ilira u užem smislu u jugozapadnoj Metohiji. Zajednice u dan. Vojvodini su nerazvijene i slične posavskoj kulturi Donja Dolina i oltenijskoj Feriđile[2].