Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
23. 1. - Sovjeti zauzeli Gumrak i poslednji nemački aerodrom u Staljingradu.
26. 1. - Bitka kod Nikolajevke: u okviru Staljingradske bitke, italijanski Alpinski korpus uspeo da se izvuče iz obruča uz velike gubitke.
27. 1. - Tito odlučio da Glavna operativna grupa (4 divizije) krene prema Hercegovini, a da ostali brane odstupnicu.
27. 1. - Prvi čisto američki vazdušni napad na Nemačku - 50 bombardera na Wilhelmshaven.
30. 1. - Karl Dönitz je novi komandant nemačke mornarice, nakon što je Erich Raeder dao ostavku usled Hitlerovog gneva zbog neuspeha površinskih brodova i pretnje da će ih izrezati.
30. 1. - Britanski bombarderi De Havilland Mosquito napali Berlin kako bi poremetili obeležavanje 10-godišnjice nacističke vlasti.
2. 2. - Staljingradska bitka okončana predajom preostalih nemačkih snaga. Od 250.000 nemačkih vojnika koji su započeli pohod, samo 6.000 će se vratiti kući.
8. 2. - Izjava Vrhovnog štaba NOV i POJ te AVNOJ-a o ciljevima borbe - oslobođenje zemlje ali i "neprikosnovenost privatne svojine" i "puna mogućnost samoinicijative u industriji, trgovini i poljoprivredi".
9. 2. - Gvadalkanalska kampanja protiv Japanaca okončana važnom američkom pobedom - Amerikanci povratili ostrvo dva dana nakon što su se Japanci povukli.
9. 2. - Torpedovan japanski brod Tatsuta Maru, stradao 1.421 vojnik, putnik i član posade.
Istočni front nov. 42 - mart 43.
10. 2. - Operacija Polarna zvezda: neuspešna sovjetska ofanziva kod Lenjingrada traje do aprila i uglavnom je praćena stabilizacijom fronta.
10. 2. - Bitka za Timor okončana posle skoro godinu dana povlačenjem poslednjih Australaca.
15. 2. - Na putu Požarevac-Petrovac partizani ubli komandanta nemačkog 734. pešadijskog puka i još trojicu Nemaca - sutradan u Beogradu streljano 400 talaca.
16. 2. - Crvena armija privremeno oslobodila Harkov.
28. 2. - Draža Mihailović drži govor na zboru kod Kolašina, u prisustvu šefa britanske vojne misije: napada britansku vladu, kaže da su mu Italijani jedini izvor pomoći i da su mu glavni neprijatelji "partizani, ustaše, muslimani i Hrvati" - Čerčil će zbog ovoga protestovati kod jugoslovenske vlade.
Mart/Ožujak
Partizani na Neretvi
1 - 2. 3. - Korjukivski masakr: SS-ovci uništili ukrajinsko selo Korjukivka sa 6.700 stanovnika iz odmazde za partizanski napad.
4 - 6. 3. - Grčki pokret otpora: u bici kod Fardykambosa je zarobljeno nekoliko stotina italijanskih vojnika, ovog proleća se stvaraju slobodne teritorije.
5. 3. - Štrajk u FIAT-ovoj torinskoj fabrici Mirafiori, obustave rada se šire severom Italije[2].
5. 3. - Generalni štrajk u Atini sprečava mobilizaciju grčkih radnika.
6. 3. - Bitka kod Medeninea, Operacija Capri, poslednja je Romelova bitka u Africi: neuspelo ometanje očekivane savezničke ofanzive na Maretsku liniju u južnom Tunisu.
7. 3. - Bitka na Neretvi (Operacija Weiss III): partizanske snage počele prelaz preko Neretve kod sela Jablanice.
9 - 12. 3. - Masakr u Changjiao: Japanci ubili preko 30.000 kineskih civila.
10. 3. - Martovski pregovori u G. Vakufu između partizanskih i nemačkih predstavnika o razmeni zarobljenika; partizani nude primirje, "NOVJ smatra četnike kao glavnog neprijatelja" (delegati u Zagrebu 20-25.3.).
11. 3. - Preko 7.300 Jevreja iz Skoplja, Štipa i Bitolja (područja pod bugarskom okupacijom) zatočeno da bi kasnije tokom meseca bili poslani u Treblinku.
16 - 19. 3. - Vrhunac Bitke za Atlantik: dva konvoja sa 90 teretnih i 16 eskortnih brodova pod napadom "Vučjeg čopora" od 38 nemačkih podmornica - potopljena 22 broda uz gubitak jedne podmornice.
17. 3. - Bugarski parlament glasao protiv deportacije bugarskih Jevreja (iz predratne Bugarske, iz okupirane Makedonije i Trakije su deportovani istog meseca).
20. 3. - Prvi od 19 konvoja solunskih Jevreja kreće za Aušvic i druge logore - 50.000 ljudi do avgusta.
22. 3. - Hatinjski masakr: u Belorusiji spaljeno selo i ubijeno 156 od 160 stanovnika iz odmazde za četiri nemačka oficira.
23. 3. - Izbori za Folketing u okupiranoj Danskoj: najviše glasova za socijaldemokrate, samo 2,1% za naciste.
27. 3. - Eskortni nosač aviona HMS Dasher eksplodirao usled nepažnje u Firth of Clyde, stradalo 379 od of 528 članova posade.
28. 3. - U napuljskoj luci eksplodirao brod sa municijom Caterina Costa, velika materijalna šteta i možda 600 mrtvih.
23. 4. - Završena Bitka za Longstop Hill, saveznici zauzeli poslednju prirodnu prepreku na putu prema gradu Tunisu.
26. 4. - Moskva prekida odnose sa poljskom vladom u egzilu, nakon što su ovi zatražili ispitivanje Katinja.
26. 4. - Uskršnji neredi u Uppsali, konfrontacija švedskih nacista, antifašista i policije.
27. 4. - 1. 5. - Bitka za Brdo 609 u severozapadnom Tunisu: prva jasna američka pobeda u Severnoj Africi i "sazrevanje američke vojske".
28. 4. - Japanski transporter Kamakura Maru potopljen nedaleko od Filipina, stradalo 2.035 od 2.500 ljudi na brodu.
30. 4. - Operacija Mincemeat: telo navodnog britanskog oficira sa ratnim planovima ispušteno blizu španske obale - Španci ga pronalaze sutradan a Nemci dobijaju informacije 8. maja.
1. 5. - Nemački bombarder potopio britanski brod SS Erinpura kod Bengazija, stradalo preko 800 ljudi, uključujući 140 palestinskih Jevreja iz britanske vojske.
3. 5. - Američki general Frank Maxwell Andrews, komandant Evropskog teatra, poginuo u avionskom udesu na Islandu (po njemu je nazvana baza Andrews).
6. 5. - Okončana sedmodnevna bitka konvoja ONS 5 sa "vučjim čoporom", prelomnu u Bici za Atlantik: potopljeno 12 brodova po cenu 6 podmornica. Nemci su ovog "Crnog maja" izgubili 43 podmornice, četvrtinu ukupnog broja.
9. 5. - Sveslovenski sastanak u Moskvi, poziv na formiranje "narodnooslobodilačkih armija".
12. 5. - Potvrda uspeha Operacije Mincemeat: Britanci presreli nemačku poruku u kojoj se najavljuje saveznička invazija na Balkanu (Grčkoj). Nemci već ovog meseca pojačavaju svoje položaje na Sardiniji i u Grčkoj, na račun Sicilije.
12 - 25. 5. - Washingtonska konferencija (Trident): podržano iskrcavanje u Siciliji, a u Normandiji odloženo za godinu dana.
Zarobljeni u Tunisu
13. 5. - Kraj Severnoafričke kampanje: nemački Afrički korpus i italijanske snage se predale saveznicima u Tunisu - preko 230.000 ljudi, zbog čega se ovakav ishod naziva i "Tunisgrad" (~ Staljingrad).
16-17. 5. - Operacija Chastise - britanska avijacija srušila dve i oštetila jednu branu u nemačkom Ruru upotrebom namenski izrađenih odskakajućih bombi, što izaziva poplave i pogibiju velikog broja civila i zarobljenika.
19-22. 5. - Prepiska Hitler-Musolini, ovaj drugi prekinuo snabdevanje četnika (prema dogovoru od februara)[9].
Bitka na Atlantiku: "Crni maj" za nemačke podmorniceAtlantska zvezda
20. 5. - Crni maj: opozvan napad nemačkih podmornica na atlantski konvoj SC 130, koji prolazi bez gubitaka, dok su Nemci ovog meseca izgubili 43 podmornice, 34 u Atlantiku - za koje je bitka praktično izgubljena.
21. 5. - Partizani nakratko zauzeli Manđelos kod Sr. Mitrovice, ustaše se vratile i opustošile mesto.
1. 6. - BOAC Flight 777: iznad Biskajskog zaliva oboren putnički avion, poginuo glumac Leslie Howard.
1. i 3. 6. - Sukobi partizana sa SDS u Razbojni kod Kruševca i između Dučine i Rogače kod Sopota.[11] (sahrana stražara na beogradskom Novom groblju 6. 6.[12]).
4. 6. - Nakon nekoliko incidenata, počinju Zoot Suit Riots u Los Angelesu: vojna lica napadaju mlade Meksikance koji nose zoot suits, napravljene od mnogo tekstila.
8. 6. - Japanski bojni brod Mutsu uništen slučajnom eksplozijom u Hirošimskom zalivu, 1121 poginuli.
10. 6. - Prva proleterska udarna divizija kod Balinovca samoinicijativno razbila delove nemačke 369. legionarske divizije i stvorila uslove za proboj Glavne operativne grupe, koji je uporno branjen na Ljubinom grobu i Košuru. Treća divizija ostala u obruču.
10. 6. - Masakr u Distomou: SS-ovci ubili 214 ljudi u grčkom selu.
11. 6. - Operacija Corkscrew: nakon 19 dana bombardovanja, Britanci zauzimaju ostrvo Pantelleria bez otpora. Dva dana kasnije i Linosu i Lampione.
13. 6. - Glavnina Treće udarne divizije, uz velike gubitke, se probila kod Tjentišta; poginuo Savo Kovačević i još 10 narodnih heroja, Nemci ubili većinu zaostalih ranjenika.
15. 6. - Završena Bitka na Sutjesci (tj. operacija "Švarc") - partizanska glavnina se probila iz nemačkog obruča na planinu Jahorinu.
17. 6. - Napad Rasinskog partizanskog odreda na dva kamiona nemačkih vojnika blizu Kruševca - osam poginulih i sedam ranjenih Nemaca, za šta je naređeno streljanje 575 talaca, streljanja su vršena 29. juna u Jajincima i na Bagdali kod Kruševca[13] (Slobodište).
20. 6. - Smotra srednjoškolske omladine u Beogradu.[14]
22. 6. - Druga godišnjica napada na SSSR: neradni dan u Beogradu, dva minuta ćutanja i zaustavljenog saobraćaja, pomen u Sabornoj crkvi palim borcima protiv komunizma[15] (→ Propaganda Nedićeve vlade).
22. 7. - Potopljen japanski nosač hidroaviona Nisshin, stradalo preko 1.000 članova posade i prevoženih vojnika.
24. 7. - Počinje Operacija Gomorrah (do novembra) - razorno bombardovanje Hamburga. Britanci prvi put koriste sistem Window, aluminijumske trake za ometanje radara.
Bombardovanje Hamburga
25. 7. - Pošto je Veliko fašističko veće sinoć glasalo za njegovu smenu, Benito Mussolini je smenjen od kralja i uhapšen. Novi predsednik vlade je gen. Pietro Badoglio.
27/28. 7. - Preko 30.000 ljudi stradalo od vatrene oluje u Hamburgu.
16. 8. - Veliki narodni zbor u Kruševcu u organizaciji Nedićeve vlade, protiv Draže Mihailovića i Londona.[16]. Slični skupovi, za "mir i red" i "protiv prolivanja srpske krvi" se zatim organizuju i u drugim mestima.
Saveznički vojnici posmatraju italijansko kopno iz Messine
17. 8. - Spajanjem američke i britanske armije u Mesini (Paton i Montgomeri), završeno osvajanje Sicilije.
17. 8. - Bombarderska Schweinfurtsko–Regensburška misija protiv fabrike kuglagera odn. aviona Messerschmitt – veliki gubici aviona, šteta na zemlji ubrzo nadoknađena.
17/18. 8. - Operacija Crossbow protiv nemačkih dalekometnih oružja počinje Operacijom Hydra, bombardovanjem istraživačkog centra u Peenemündeu - razvoj rakete V-2 je usporen za 6-8 nedelja.
19. 8. - Kvebečki sporazum SAD i UK o saradnji u razvoju nuklearne energije i oružja.
23. 8. - Kurska bitka okončana ozbiljnim strateškim porazom Vermahta; Crvena armija oslobodila Harkov. Sledi četvoromesečna Dnjeparska bitka za oslobođenje istočne obale te reke.
24. 8. - Hermann Neubacher imenovan za Ribbentropovog specijalnog predstavnika za jugoistočnu Evropu. On će formulisati plan koji predlaže, između ostalog, priključenje Crne Gore Srbiji, ali u Berlinu prihvaćeno samo otvaranje Beogradskog univerziteta.
28. 8. - Bugarski car Boris III (49) umro ubrzo nakon sastanka sa Hitlerom, na kome je odbio i ulazak u rat sa SSSR i deportaciju Jevreja - nasleđuje ga 6-godišnji Simeon II.
29. 8. - Nemci raspustili vladu okupirane Danske jer se ne može nositi sa talasom štrajkova, uvedeno ratno stanje i preduzeta Operacija Safari razoružanja danskih oružanih snaga - mornarica potopila 32 broda a Nemci uzeli 14.
29. 8. - Zbor povodom dvogodišnjice Nedićeve vlade u Kragujevcu: vodi se politika "štednje srpske krvi".[17]
avgust? - Gen. Hans-Gustav Felber postao vojni komandant Jugoistoka i Vojni zapovednik Srbije.
8. 9. - Kapitulacija Italije objavljena u 19:30. Partizani privremeno oslobađaju Split i tamošnje ogromno skladište. Partizani narednih dana razoružavaju veći deo italijanske vojske u Jugoslaviji, dolazi do narodnog ustanka od Dalmacije do Istre.
8. 9. - Savezničko bombardovanje nemačkog i italijanskog štaba u Frascatiju u 12:10, stradalo 485 civila.
8. 9. - Nemačka Operacija Achse, posedanja italijanske vojne zone. Istog dana saveznici započinju Dodekanesku kampanju, koja se u novembru završava nemačkom pobedom.
8. 9. - Patrijarh moskovski Sergije izabran na osnovu sporazuma RPC sa Staljinom: crkva dobija ustupke u zamenu za lojalnost, nalazi se pod kontrolom tajne službe.
8. 9. - Nemci na Istočnom frontu započinju gradnju Linije Panther–Wotan ili "Istočnog zida".
9. 9. - Nemci potopili, vođenom bombom Fritz X, italijanski bojni brod Roma u prolazu Bonifacio, zvanično je stradalo 1.253 ljudi, odn. 1.393, uključujući komandanta mornarice Carla Bergaminija. Italijani i Nemci se sukobljavaju i na moru kod Bastije i na Rodosu kojeg Nemci zauzimaju 11-og.
9. 9. - Ajaccio na Korzici je prvi oslobođeni francuski grad - na ostrvu je izbio ustanak protiv nemačke okupacije, koja zamenjuje italijansku.
9. 9. - 10. 10. - Jugoslovenski partizani razoružavaju 10. italijansku diviziju, dve divizije im se pridružuju.
10. 9. - Ante Pavelić daje izjave o razrješenju Rimskih ugovora i o ništetnosi označenja kralja.
10. 9. - "Čajanka gospođe Solf": putem agenta-provokatora otkriven Solfov kružok protivnika nacizma, što dogodine vodi i rasturanju vojne obaveštajne službe Abwehr.
18. 9. - Milan Nedić primljen kod Hitlera i Ribentropa.[18]
18. 9. - Dovršeno nemačko povlačenje sa Sardinije na Korziku, koju takođe napuštaju do 4. oktobra.
19. 9. - Bitka za Turjak: slovenački partizani zauzimaju zamak od domaćih antikomunista.
19 - 23. 9. - Bitka za Atlantik: nemačka jesenja ofanziva postiže početni uspeh akustičkim torpedom Zaunkönig - potopili su po tri trgovačka i ratna broda u konvojima ONS 18/ON 202, ali saveznici ubrzo nalaze kontramere.
20. 9. - ZAVNOH donosi Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Istog dana i Vlada NDH jednostrano priključuje Splita, Kotora, Zadra, Rijeke i hrvatskog dijela Istre.
21 - 26. 9. - Kefalonijski masakr: Nemci ubili preko 5.000 italijanskih zarobljenika iz divizije Acqui koja je pružila otpor razoružavanju (1.315 je poginulo u borbi i još 3.000 se utopilo u potopljenim brodovima nakon predaje, tema romana i filma "Mandolina kapetana Corellija").
25. 9. - Crvena armija oslobodila Smolensk. Ovom operacijom je definitivno otklonjena pretnja Moskvi.
26. 9. - Operacija Jaywick: komandosi potopili sedam brodova u japanskoj luci Singapur - ne znajući o čemu se radi, Japanci odgovaraju represalijama (Incident Duplog Desetog).
16. 10. - Rimska racija: nemačka policija hapsi 1.259 Jevreja (252 pušteno) koji završavaju u Aušvicu.
17. 10. - Završena Burmanska železnica, kojom Japanci povezuju Bangkok i Rangun - 415 kilometara za godinu dana, po cenu preko 100.000 života civila i savezničkih zarobljenika.
18/19. 10. - Nemački brod teretnjak MS Sinfra potopljen kod Krita, stradalo oko 2.000 ljudi, uglavnom italijanskih zarobljenika. Od 500 spašenih Italijana polovina streljana zbog napada na stražare.
21. 10. - 12. 11. - Operacija Provala oblaka u Istri, Gorskom kotaru, Primorju i Sloveniji - još jedan udarac partizanskim jedinicama.
21. 10. - Japanci u Singapuru uspostavili "privremenu vladu Slobodne Indije" (Azad Hind), na čelu sa Subhas Chandra Boseom - on 29. 12. podiže indijsku zastavu u Port Blairu na Andamanskim ostrvima, ali stvarnu vlast imaju Japanci, koji zlostavljaju indijske nacionaliste.
22/23. 10. - Razorno bombadovanje Kassela, manja vatrena oluja. Iste noći pomorska Bitka kod Sept-Îles, poslednja nemačka pomorska pobeda.
1. 11. - Završena treća Moskovska konferencija, inostranih ministara - o ubrzanju kraja rata, obnova Austrije u predratnim granicama, o nemačkim ratnim zločinima...
8. 11. - Libanska skupština izglasala okončanje francuskog mandata, na šta ovi odgovaraju hapšenjem predsednika i skoro čitave vlade 11-og.
9. 11. - U SAD potpisan sporazum o Administraciji Ujedinjenih nacija za pomoć i obnovu (UNRRA), među 44 potpisnice i Jugoslavija, koja će biti 4. dobitnik pomoći (iza Kine, Poljske i Italije).
13. 11. - Bitka za Kijev: nemački protivnapad, 20-og povratili Žitomir.
14. 11. - Veronski kongres italijanske fašističke partije: sedma tačka manifesta proglašava Jevreje za strance i neprijatelje, krajem meseca izdato naređenje za hapšenje.
18. 11. - Počinje vazdušna Bitka za Berlin: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo Berlin (traje do sledećeg marta, smatra se neuspehom za RAF).
22. 11. - Liban je nezavisan: pod pritiskom UK, francuski komesar oslobodio uhapšene libanske političare - kraj mandata koji je nad tom državom imala Francuska od 1. jula 1920.
22 - 26. 11. - Konferencija u Kairu (Sextant) - učestvuje Chiang Kai-shek, raspravlja se o Japanu i Aziji - od Japana će se zahtevati bezuslovna predaja i sve teritorije zauzete od 1914.
24. 11. - Eskortni nosač USS Liscome Bay torpedovan u Gilbertovim ostrvima - u eksploziji municije i potonuću gine 644 od 916 ljudi.
25. 11. - Bitka kod rta St. George je poslednja pomorska u Kampanji Solomonskih ostrva, što se smatra i krajem tzv. Tokyo Expressa, upotrebe japanskih vojnih brodova za transport.
26. 11. - Britanski transporter HMT Rohna pogođen nemačkom vođenom bombom - u eksploziji i potonuću stradalo 1.138 ljudi, uglavnom američkih vojnika.
26. 11. - Tosya–Ladički zemljotres u severnoj Turskoj, 2.824 mrtvih.
26. 11. - Crvena armija oslobodila Gomelj, poslednje nemačko uporište iza Dnjepra.
novembar - Pavle Đurišić se vratio u Crnu Goru, da bi se borio protiv partizana.
novembar - decembar - Neki četnički komandanti sklapaju ugovore o saradnji sa Vermahtom protiv partizana (Draža Mihailović 3. 12. demantuje berlinske izveštaje o sporazumu s njim).
2. 12. - Pismo od CK KPJ za CK KP Albanije: postavljati pitanje prisajedinjenja Kosova Albaniji značilo bi "liti vodu na mlin raznih reakcionara, pa i samog okupatora".
2. 12. - Nemci bombardovili luku u Bariju, potopljeno 28 teretnih brodova, uključujući i jedan američki sa iperitnim bombama.