Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
12. 1. - Brod Afrique se nasukao na francuskoj atlantskoj obali i raspao - stradalo je 575 od 609 ljudi na brodu, uglavnom Afrikanaca na putu za Dakar.
13. 1. - Vlada KSHS odlučila da valutno pitanje bude rešeno razmenom četiri krune za jedan dinar (u Hrvatskoj traženo 1:1).
13. 1. - The New York Times ismeva Roberta H. Goddarda zbog ideje o raketnom letu na Mesec (objaviće ispravku 1969.).
14. 1. - Čehoslovačka legija predala Kolčaka eserovsko-menjševičkim vlastima (Politcentar) u Irkutsku, koji 21. 1. predaju vlast boljševicima.
15. 1. - Na Uralu osnovana prva Radnička armija - formacije korišćene 1920-21. za ublažavanje teške ekonomske situacije u sovjetskoj Rusiji (→ ratni komunizam).
januar - U SAD i nekim drugim zemljama izbija ekonomska Depresija, traje do jula 1921.
januar - Saveznički predlog da KSHS dobije Skadar i dolinu Drima - odbijen zbog sumnjičenja da se radi o trgovini za Rijeku.[1]
28. 1. - Poslednji osmanski parlament doneo Nacionalni pakt, Misak-ı Millî, šest odluka u skladu sa nacionalističkom pozicijom (objavljeno 12. februara).
1. 2. - Privilegovana Narodna banka Kraljevine Srbije transformisana u Narodnu banku Kraljevstva SHS, krunsko-dinarske novčanice postaju jedino platežno sredstvo (zamena počinje narednih dana, 4 krune za dinar).
2. 2. - Francuske snage ulaze u Memelsku oblast, ranije nemačku a sada teritoriju pod administracijom Konferencije ambasadora (1923-39. deo Litvanije, kao i od 1948.).
2. 2. - Abdicirao poslednji vladar Hivskog kanata, sledi Horezmanska NSR (deo današnjih Turkmenistana i Uzbekistana).
16. 2. - U predratnim Srbiji i Crnoj Gori počinje zamena novca, zatim i u drugim krajevima - do prvih dana juna, a u delu Dalmacije koji je Rapalskim ugovorom pripao KSHS na jesen.
25. 2. - Epilog Mađarsko-rumunskog rata: rumunske snage se povlače iz Mađarske, po zahtevu Antante (dovršeno u martu).
27. 2. - Žena nazvana Anna Anderson pokušava da se ubije u Berlinu i završava u mentalnoj bolnici - kasnije će postati najpoznatija samozvana "Anastasija Romanova".
1. 3. - Bitka u Tel Haiu: sukob Arapa i Jevreja u selu Tel Hai na severu Palestine - obično se smatra prvim nasilnim arapsko-jevrejskim/izraelskim konfliktom (doduše, tu je i napad na mesto Petah Tikva 1886.).
13. 3. - Kappov puč: desničarska pobuna u Berlinu naterala vladu Vajmarske Republike u bekstvo, ali biva slomljena do 17. 3. usled generalnog štrajka i nedostatka podrške.
c. 13. 3. - Nikolajevski incident, prvi deo: nakon iznenadnog japanskog napada na partizane Jakova Trjapicina u Nikolajevsku na Amuru, ovi masakriraju japanske vojnike, civile i ruske monarhiste.
mart - Lokalni izbori u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Crnoj Gori: komunisti su dobili apsolutnu ili relativnu većinu u nizu gradova (Zagreb, Slavonski Brod, Karlovac, Split, Vukovar, Podgorica, Petrovac na moru...).
25. 3. - Irski rat za nezavisnost: u Irsku stižu prvi regruti Rezervnih snaga Kraljevskog irskog redarstva, u početku imaju improvizovane uniforme zbog koje ih nazivaju Black and Tans, do leta stiču reputaciju brutalnosti.
28. 3. - Venčali se čuveni glumci Mary Pickford i Douglas Fairbanks; putuju na medeni mesec u Evropu, oduševljeni obožavatelji će izazvati nerede u Londonu i Parizu; živeli su na imanju Pickfair, razveli su se 1936.
28. 3. - Preko trideset tornada na Srednjem zapadu i Dalekom jugu SAD, 380 mrtvih.
30. 3. - Afera Diamantstein: oslobođeno 65 jugoslavenskih komunista, optuženih prošlog ljeta za pripremu revolucije.
30. 3. - Uskršnja kriza u Danskoj: premijer Carl Theodor Zahle prinuđen na ostavku od kralja Christiana X, jer nije želeo obuhvatiti i centralni Šlezvig u proces reunifikacije - ovo vodi promeni ustava i drastično smanjenoj ulozi kralja.
April/Travanj
2. 4. - Nemačka vojska krenula protiv "Crvene armije" u Ruru, suzbija je za nekoliko dana uz krvave represalije, dolazi do komplikacija sa okupacionom francuskom i britanskom vojskom.
4. 4. - Studentski miting na beogradskom Kalemegdanu, okršaj sa žandarmerijom kada su krenuli na Terazije.
8 - 14. 4. - Tragična sedmica u Gvatemali: pobuna protiv predsednika Cabrere koji je odbio napustiti položaj nakon što ga je Skupština proglasila mentalno nesposobnim, 800 mrtvih u borbama.
13. 4. - Ljubljanska i mariborska organizacija Jugoslovenske socijaldemokratske stranke za pristupanje SRPJ(k).
16 - 29. 4. - Veliki štrajk železničara u celoj Kraljevini SHS.
proljeće - Jovo Stanisavljević Čaruga se upoznao sa Božom Matijevićem, vođom družine Kolo gorskih tića, tada sa logorom u šumi kraj Punitovaca - Matijević gine dva mjeseca kasnije u okršaju sa žandarmima a Čaruga nasleđuje grupu.[2]
6. 5. - Uredbom o Glavnom đeneralštabu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca obrazovano Obaveštajno odeljenje Glavnog đeneralštaba (danas Dan Vojnoobaveštajne agencije Vojske Srbije).
maj, krajem - Nikolajevski incident, drugi deo: usled približavanja Japanaca, partizani Jakova Trjapicina napuštaju grad i ubijaju preostale stanovnike (Trjapicin je u julu streljan od strane sovjetskih vlasti).
30. 5. - Aleksej Brusilov, koji je ranije tokom meseca pristupio Crvenoj armiji zbog poljske invazije, šalje apel bivšim carskim oficirima da se takođe priključe Crvenoj armiji.
9. 7. - Severni Šlezvig zvanično postaje deo Danske, današnji okrug Južni Jutland (razgraničenje je određeno 15. juna, tog datuma se obeležava reunifikacija)[3].
11. 7. - Incidenti u Splitu (1918-20): krvavi sukob između žandarmerije Kraljevine SHS i posade italijanskog ratnog broda "Pulja".[4]
11. 7. - Okršaj na albanskoj granici (položaj Dva Brata kod Piškopeje).
11. 7. - Britanski ministar Curzon predložio primirje u sovjetsko-poljskom ratu na liniji koja je prozvana Curzonova linija, Sovjeti odbijaju.
11. 7. - Istočnopruski plebiscit (odn. Varmijsko-Mazurijski) - velika većina u južnom delu Istočne Pruske za ostanak u Nemačkoj, Poljaci tvrde uz pomoć nasilja i falsifikacija.
13. 7. - Fašisti zapalili slovenski Narodni dom i srpsku crkvenu opštinu u Trstu.[5]
14 - 23. 7. - Rat između klika Zhili i Anhui u kineskoj provinciji Hebei, klika Zhili pobedila uz podršku klike Fengtian i zavladala Pekingom (pobednici će međusobno zaratiti 1922).
20. 7. - Nakon kratke kontrole, Britanci predali Batumi DR Gruziji.
23. 7. - Raniji britanski Istočnoafrički protektorat (ili Britanska Istočna Afrika) postaje Kolonija Kenija (unutrašnje zemlje) i Protektorat Kenija (priobalni pojas, formalno iznajmljen od zanzibarskog sultana), pod jedinstvenom administracijom (od 1963. nezavisna Kenija).
2. 8. - Potpisan je prvi Tiranski ugovor kojim se okončava Valonski rat: Italija priznaje nezavisnost Albanije, povući će se iz Valone, zadržava ostrvo Sazan na ulasku u Valonski zaliv (do 1947).
20. 8. - U Detroitu počinje s eksperimentalnim emitovanjem prvi komercijalni radio, 8MK, danas WWJ.
22. 8. - Lokalni izbori u predratnoj Srbiji - komunisti pobedili u 37 opština (Beograd, Niš, Leskovac, Šabac, Valjevo, Kragujevac, Skoplje, Prilep...).
26. 8. - Ministar unutrašnjih poslova Milorad Drašković sprečio komuniste da preuzmu opštinsku upravu u Beogradu, pod izgovorom nepravilno položene zakletve (a protivno postojećim zakonima).
2. 9. - Privremeno narodno predstavništvo donelo Zakon o izboru narodnih poslanika za Ustavotvornu skupštinu (pravo glasa imaju svi muškarci stariji od 21 godine).
25. 9. - Manifest opozicije KPJ ("centrumaša") - protiv "homogenosti" partije (tj. isključivanja neistomišljenika sa svih pozicija), kao i potčinjenosti Kominterni, s čijom se taktikom ne slažu.
septembar - Vlada KSHS predvidela četvorogodišnji zakup za zemlju u okviru velikih poseda.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Ruski baron Roman von Ungern-Sternberg ulazi u kinesku Spoljnu Mongoliju, krajem meseca pokušava osvojiti glavni grad Urgu - ovaj brutalni mitoman se zanosi idejom o obnovi Džingis-kanovog carstva.
1. 11. - Izbori u Grčkoj: Ujedinjena opozicija neočekivano dobija većinu mandata - Venizelosov pad, omogućen povratak bivšeg kralja Konstantina.
2. 11. - Predsednički izbori u SAD, prvi na kojima su mogle glasati i žene: republikanac Warren G. Harding ubedljivo pobeđuje demokratu Jamesa M. Coxa, uz obećanje "Povratka u normalnost"; obojica potpredsedničkih kandidata, Calvin Coolidge i Franklin Delano Roosevelt, kasnije će biti predsednici (1923-29. odn. 1933-45.).
novembar - Nestor Mahno i anarhisti su učestvovali u crvenoarmejskoj operaciji protiv Wrangela na Krimu, ali boljševici se odmah nakon toga okreću protiv njih.
21. 11. - Eskalacija Irskog rata za nezavisnost - Krvava nedelja u Dablinu: nakon što je IRA ubila 14 britanskih agenata, britanske snage reda ušle na stadion Croke Park tokom utakmice i ubile 14 irskih civila.
1. 12. - Pismo CK RKP(b): Proletkult potčinjen Narodnom komesarijatu prosvete.
2. 12. - Tri dana nakon ulaska Crvene armije, Republika Armenija se predaje Sovjetima kako bi izbegla potpunu tursku okupaciju - proglašena Armenska SSR.
8. 12. - Zbor Hrvatske pučke seljačke stranke u Zagrebu - Radić proklamovao "neutralnu hrvatsku seljačku republiku" u "međunarodno priznatim granicama južnih Slavena". Promenjeno ime stranke u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS).
9. 12. - Rezolucija vođstva Slovenske ljudske stranke traži od svojih predstavnika na Konstituanti da istraju na programu autonomije.
9. 12. - U Palestini osnovan jevrejski sindikat Histadrut, značajan u naseljavanju i osnivanju države, jedna od najmoćnijih institucija u nezavisnom Izraelu.
22 - 29. 12. - Osmi kongres Sovjeta RSFSR: prihvaćen plan GOELRO ("Državna komisija za elektrifikaciju Rusije").
23. 12. - Sastanak radikalskih poslanika Konstituante - pobeđuje Pašićeva opcija saveza sa demokratama i centralizovane države (Stojan Protić bio za decentralizovanu upravu).
23. 12. - Liberal Arturo Alessandri prvi put postaje predsednik Čilea (1920-24, 1925 i 1932-38) - konzervativci imaju većinu u kongresu, vlade se često menjaju.
29. 12. - Nakon što su "Radničke novine" pozvale na generalni štrajk i miting, vlada donela Obznanu, kojom su zabranjene komunističke organizacije i propaganda.
30. 12. - Nikola Pašić formirao vladu (demokrate i radikali, od 1. januara).
Kroz godinu
Osnovana Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark, današnji Kandit.
U KSHS je sa 4.557.877 ha požnjeveno 43.931.696 metričkih centi žita.[9]
U predratnim granicama Srbije ima 2.591.898 stanovnika, 319.803 manje nego 1910. (preko 800.000 manje, sa uračunatim priraštajem).[10]