Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
1. 1. - U Crnoj Gori se predao Radomir Vešović, jedno vreme agituje za kraj komitske borbe zatim interniran u Grac. U zemlji tokom meseca zabeleženo 70 napada na okupatora[1].
5. 1. - Govor britanskog premijera Lojd Džordža, zalaže se za autonomiju narodnosti u Austrougarskoj, a ne njeno rasparčavanje.
6. 1. - Bogojavljenska deklaracija - češki poslanici traže pravo na samoopredeljenje u Češkim zemljama i Slovačkoj.
8. 1. - Američki predsjednik Woodrow Wilson iznosi znamenitih Četrnaest točaka kao osnov budućeg mirovnog ugovora, odnosno političkog poretka u Evropi.
20. 1. - Lenjinova 21 teza: mora se prihvatiti separatni mir sa Nemačkom, kako bi revolucija dobila na vremenu (kasnije prihvaćeno da se pregovori što više odugovlače)[2].
23 - 31. 1. - Treći sveruski kongres Sovjeta, poslušan boljševičkoj vlasti; donesena Deklaracija prava radnog i eksploatiranog naroda.
31. 1./1. 2. - "Bitka kod ostrva May" - osam britanskih plovila učestvovalo u pet sudara pored škotske obale, izgubljene dve podmornice i 104 ljudi (prikrivano do 1990-tih).
5. 2. - Kavkaska kampanja: počinje osmanska ofanziva kojom narednih sedmica vraćaju sve izgubljeno 1916, u septembru stižu do Kaspijskog jezera.
5. 2. - Boljševički Dekret o separaciji crkve od države i škole od crkve - omogućuje konfiskaciju crkvene imovine i ateističku propagandu (ukinut 1990).
5. 2. - Blizu irske obale torpedovan brod SS Tuscania sa američkim vojnicima, 210 mrtvih.
6. 2. - Zakon o predstavljanju naroda u UK: pravo glasa dobijaju svi muškarci stariji od 21 i većina žena starijih od 30.
9. 2. - Separatni mir Centralnih sila i Ukrajine, tzv. Brotfrieden, jer se očekivalo da će im doneti namirnice. Zbog odredbe da Chełm (Holm) i Podlasje pripadnu Ukrajini, Poljaci u Austrougarskoj prelaze u opoziciju[3].
10. 2. - Lav Trocki, sovjetski komesar inostranih poslova, objavio na pregovorima u Brest-Litovsku, nakon nemačkog ultimatuma, demobilizaciju i jednostrani kraj rata sa Centralnim silama (politika "ni rat ni mir").
februar - Pokret fabričkih komesara, antiboljševičke opozicije, počinje redovne sastanke - u Petrogradu je nestašica hrane, nezaposlenost, banditizam (rastureni u julu). (→ ru).
22. 2. - Objavljen dekret "Socijalistička otadžbina u opasnosti!" usled nemačkog nadiranja: radna obaveza za "buržoaziju", "profitere, huligane, kontrarevolucionare" streljati na mestu.
23. 2. - Nastaje Radničko-seljačka Crvena armija RSFSR. Boljševički centralni komitet je istog dana prihvatio nemačke uslove za mir (Buharinova frakcija je bila protiv, kao što su i levi eseri).
25. 2. - Zasedanje srpske Narodne skupštine na Krfu, Pašićeva vlada podnela ostavku 27.
februar, krajem - Austrougari ubili preko 80 ljudi u Dragovoljićima i Lukovu kod Nikšića.[4]
Mart/Ožujak
1. 3. - Centralne sile zauzele Kijev od boljševika.
3. 3. - Zagrebačka deklaracija - traži se narodna država Slovenaca, Hrvata i Srba.
3. 3. - Mir u Brest-Litovsku - gubitak prostranih ruskih teritorija. Centralne sile do početka maja zauzimaju čitavu Ukrajinu, Turskoj vraćena ranije okupirana teritorija.
4. 3. - Brod USS Cyclops, pretovaren rudom mangana, krenuo sa Barbadosa prema Baltimoru - nestao sa 306 osoba.
6. 3. - Dva odreda britanskih marinaca se iskrcala u Murmansku.
21. 3. - 15. 7. - Kaiserschlacht ("Carska bitka"), Prolećna ili Ludendorffova ofanziva, Njemci na zapadnom frontu pokušali dobiti Prvi svjetski rat prije dolaska masovnih američkih pojačanja. Prva faza je Operacija Michael, postiže velike početne uspehe.
23. 3. - Prvo dejstvo nemačkog "Pariskog topa" po gradu Parizu sa daljine od 120 km.
23. 3. - Proglašena Donska Sovjetska Republika - rekvizicijama hrane i pogubljenjima odbija kozake od sebe.
21. 4. - Regrutna kriza u Irskoj: predvođeni političarima i crkvom, irski katolici se obavezuju da će se odupreti britanskoj regrutaciji (raste podrška Sinn Féinu).
29. 4. - Zbačena vlada Ukrajinske NR, proglašena Ukrajinska Država pod protektoratom Centralnih sila, hetman je Pavlo Skoropadski - u zemlji je haos zbog nemačkih rekvizicija hrane, na koje se odgovara pobunama i sabotažama.
30. 4. - Ruski carski par, Nikolaj i Aleksandra, dovedeni u Jekaterinburg, u "kuću specijalne namene", ostatak porodice stiže 23. maja.
maj, početkom - U okupiranu Srbiju stigao "Orijent-korpus" radi čišćenja guvernmana.
7. 5. - Bukureški ugovor Rumunije sa Centralnim silama - ostaje bez Dobrudže, karpatski prevoji Austrougarskoj, 90-godišnji najam naftnih polja Nemačkoj, priznato priključenje Besarabije (Bugari su hteli čitavu Dobrudžu, ali je severni deo stavljen pod kondominijum Centralnih sila).
9. 5. - Pucnjava na radnike Ižorskog zavoda u Kolpinu - boljševici, crvenogardejci, su prvi put pucali na nenaoružane radnike - umnožavaju se štrajkovi i protesti protiv boljševičke vlasti.
11. 5. - Sastanak careva Wilhelma II i Karla I. u Spa, pojačana podređenost Austrougarske Nemačkoj - ništa od separatnog mira, saveznici će pružiti podršku separatizmu u AU.
12. 5. - U Austrougarskoj zabranjena agitacija u korist Svibanjske deklaracije (iz 1917). Uveče se u Judenburgu pobunila pretežno slovenačka regimenta, pred povratak na Soču - pobuna je ubrzo ugušena, petorica vođa su streljani 16-tog.
16. 5. - Amandmani na Zakon o špijunaži (prozvani "Zakon o pobuni") ograničavaju slobodu govora u SAD.
maj - Pobune slovenačkih vojnika u Štajerskoj i dolini Mure: Judenburg 12, Murau 14, Radgona 23.
18. 5. - Ratni komunizam (1918-21): boljševička vlada donela dekret o borbi protiv "seoske buržoazije", tj. za prinudnu rekviziciju žita (→ prodrazvjorstka) - cilj je nahraniti gradove ali i ideološka borba, doći će do mnogih pobuna na selu.
18. 5. - Nakon što su oterali boljševike, Kozaci proglasili Donsku Republiku, uz pomoć Nemaca (Velika Donska Vojska, traje do 1920), ataman je Pjotr Krasnov.
20. 5. - Pobuna 6. regimente, novosadske, u Pečuju, ugušile je lojalne jedinice[6][7].
28. 5. - Proglašena Demokratska Republika Azerbejdžan (raspad Transkavkaske Federativne Demokratske Republike, Jermenija i Azerbejdžan traju do 1920).
28. 5. - Ugovor iz Potija: Nemačka daje priznanje i zaštitu DR Gruziji u zamenu za kontrolu nad železnicom i brodovima, zajedničku rudarsku komisiju i okupaciju ključnih tačaka.
29. 5. - Američki državni sekretar Robert Lansing zvanično izrazio simpatije za Čehoslovake i Jugoslovene u borbi za suverenitet (dva dana kasnije Pitsburški sporazum iskazuje nameru nezavisnosti Čehoslovačke).
9 - 11. 6. - Bitka kod Matza (Gneisenau) - nemački napad je brzo zaustavljen.
10. 6. - Austrougarski drednot SMS Szent István potonuo kod Premude pogođen talijanskim torpedima. Admiral Horthy je planirao proboj Otrantskog baraža, ali se nakon ovoga vraća u Pulu.
28. 6. - Vlada SAD se izjašnjava za oslobođenje svih Slovena od austrijske i nemačke vlasti.
28. 6. - Dekret Sovnarkoma o nacionalizaciji industrije - državni/partijski upravni aparat sa "buržujskim" ekspertima umesto radničke kontrole, za efikasnost ali i protiv radničke opozicije boljševicima.
12. 7. - Uralski Sovjet donosi odluku o pogubljenju ruskog cara Nikole II..
12. 7. - Eksplozija skladišta municije japanskog bojnog broda Kawachi, preko 600 mrtvih.
14. 7. - U Mediteranu torpedovan francuski putnički brod SS Djemnah, 436 mrtvih.
jul - Ruski građanski rat — Bitka za Caricin: počinje prva od tri Obrane Caricina (do septembra), Crvena armija brani Caricin od Belih; kasnija mitologija pripisala glavnu ulogu Staljinu, zbog čega će se grad 1925-61. zvati Staljingrad (druga obrana Caricina septembar-oktobar i treća januar-februar 1919). U ovom periodu dolazi i do Caricinskog konflikta, prvog sukoba između Staljina i Trockog, oko upotrebe carskih oficira u Crvenoj armiji.
15. 7. - 6. 8. - Druga bitka na Marni (Friedenssturm - "Mirovni juriš") je poslednji nemački ofanzivni napor na Zapadnom frontu i početak njihovog kraja.
27. 8. - Dodatni protokol na Ugovor iz Brest-Litovska: finansijski sporazum Boljševika i Nemačke, prihvaćen gubitak suvereniteta u Livoniji, Estoniji i Gruziji. Nemačka će dobijati četvrtinu nafte iz Bakua (ne podržava tursku ofanzivu u ovu oblast).
23. 9. - Okončan Državni sastanak u Ufi između esera iz Komuča i sibirskih desničara, u Omsku osnovana Privremena sveruska vlada na čelu sa pet direktora - oborena već u novembru.
27. 9. - Masakri u Tafasu na jugu Sirije: Osmanlije ubile varošane prilikom povlačenja, T. E. Lawrence zatim naredio odmazdu nad turskim, nemačkim i austrougarskim vojnicima. Istog dana zauzeta Daraa.
28. 9. - Ludendorff doživeo nervni slom zbog situacije na zapadnom i solunskom frontu[10], na brzinu odlučuje da treba tražiti primirje.
28. 9. - Hara Takashi postaje prvi pučanin premijer Japana, na čelu prve partijske administracije (do 1921).
19. 10. - Objava Narodnog vijeća SHS - "preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike", Deklaracija o ujedinjenju Južnih Slovena u jednu državu (Država Srba, Hrvata i Slovenaca).
19. 10. - Francuska konjica generala Gambete ušla u Zaječar.
31. 10. - Austrougarska flota u Puli se predala predstavnicima Narodnog vijeća i stavila pod hrvatsku zastavu (slava JKRM, Jadranska straža će slaviti Dan mora ili Jadranski dan). Jedan torpiljer u Trstu je juče istakao srpsku zastavu.[11]
31. 10. - Glavni odbor NV SHS u BiH obrazovao vladu za Bosnu i Hercegovinu na čelu sa Atanasijem Šolom (preuzima vlast 3. 11.).
31. 10. - Stupa na snagu Primirje iz Mudrosa između saveznika i Osmanskog carstva.
oktobar - decembar - Vrhunac drugog, najopasnijeg, talasa Španske groznice u Beogradu; za Vranje se u vreme oslobođenja, 4. oktobra, kaže da je "cela varoš bila bolesna".[12]
5. 11. - Narodno vijeće SHS uputilo delegaciju u Beograd, tražeći vojnu pomoć.
6 - 9. 11. - Konferencija o jugoslovenskom ujedinjenju u Ženevi (srpska vlada, Jugoslovenski odbor, NV SHS, parlamentarne grupe srpske skupštine); Ženevski sporazum predviđa uniju Države SHS i Kraljevine Srbije sa zajedničkom vladom, do donošenja Ustava - odbačeno u Srbiji, podele i u Narodnom vijeću.
6 - 9. 11. - Šesti sveruski kongres Sovjeta: Lenjin zatražio ukidanje kombeda (Komiteta seoske sirotinje) - u decembru priključeni seoskim sovjetima; bitka za žito je u ovo vreme dostigla vrhunac, kao i seljačke pobune zbog rekvizicija i regrutacije u Crvenu armiju.
9. 11. - Nemačka podmornica potopila britanski bojni brod HMS Britannia.
11. 11. - Primirje na zapadnom frontu u 11:00, što je datum koji označava kraj prvog svjetskog rata i koji se otada obilježava kao Dan sjećanja na poginule u ratu u mnogim državama.
11. 11. - Ostavka srpske vlade (potpredsednik Stojan Protić a zatim i Pašić), kao reakcija na Ženevski sporazum. Srpska vojska u Tuzli.
11. 11. - Proklamacija cara Karla: odriče se vlasti ali ne i prestola.
13. 11. - Rusi poništili ugovor iz Brest-Litovska.
13. 11. - U Beogradu potpisano primirje sa Mađarskom - poslednje primirje Prvog svetskog rata; privremeno razgraničenje ide linijom Lipovo-Arad-Segedin, Subotica-Baja-Pečuj-Barč i dalje Dravom. Srpska vojska je danas ušla u Suboticu, Sombor, Dubrovnik.
24. 11. - Sjednica središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS: usvojen predlog Odbora sedmorice za ujedinjenje DSHS sa Srbijom i Crnom Gorom i Naputak delegaciji za pregovore sa Srbijom (konačnu organizaciju nove države može odrediti "samo sveopća narodna skupština... sa većinom od dvije trećine glasova" itd.); Stjepan Radić: "Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu."
24. 11. - Skupština Srema u Rumi donela odluku o priključenju Srbiji.
25. 11. - Velika narodna skupština Vojvodine (Banat, Bačka i Baranja) za priključenje Srbiji.
1. 12. - U Beogradu proglašeno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Izaslanstvo Narodnog Vijeća SHS je obavestilo prestolonaslednika Aleksandra o zaključku NV SHS od 24. 11. da se Država SHS ujedini sa Srbijom i Crnom Gorom, na šta je prestolonaslednik proglasio ujedinjenje.
1. 12. - Kraljevina Island: samostalna zemlja koja deli vladara, odbranu i inostrane poslove sa Danskom (do 1944).
1. 12. - Savezničke trupe ulaze u Nemačku.
5. 12. - Domobranske pukovnije demonstriraju u Zagrebu za hrvatsku republiku, dolazi do krvoprolića u sukobu sa trupama vernim Narodnom vijeću (mornari i sokoli).
28. 12. - U Hrvatskoj ukinuti mjesni odbori Narodnog vijeća i Narodne straže (koji imaju vratiti oružje). Na zahtev ministra unutrašnjih poslova, vlada Hrvatske-Slavonije podnela ostavku.
Prema danskom statističaru Doringu, Srbija je 1914-19. imala povećanu smrtnost od 1.333.000 osoba (28,4% stanovništva iz 1913), od čega je 690.000 poginulih u ratu (14,8%, daleko najveći procenti od svih zemalja); deficit populacije, koji uključuje i negativni priraštaj, iznosi 1.650.000.[13]
Snimljeni hrvatski filmovi "Dvije sirotice" i "Vragoljanka", ovaj drugi se prikazuje od 1919. pa se smatra prvim jugoslavenskim filmom.