Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
1. 1. - Osmanska ponuda na Londonskoj konferenciji: predali bi sve zapadno od Jedrenskog vilajeta (dakle Skadar i Janjinu), ne daju Trakiju i 4 egejska ostrva - pregovori faktički prekinuti 6. januara.
1. 1. - Ukinuto kmetstvo na ruskom Kavkazu (područje bilo izuzeto 1861.).
13. 1. - Londonska konferencija se okončava bez sporazuma. Srbija formalno zahteva reviziju sporazuma sa Bugarskom iz marta 1912. - traži Makedoniju jer nema ništa od Albanije.
15. 1. - Laka krstarica Hamidiye potopila grčku pomoćnu krstaricu Makedonia u luci Syra na Kikladima.
23. 1. - Osmanski državni udar: Mladoturci (Enver i Talat) se vraćaju na vlast. Veliki vezir Ćamil-paša prinuđen na ostavku, ministar vojni i načelnik generalštaba Nazim-paša ubijen, izgleda greškom. Žele nastaviti rat i sprečiti pad Jedrena.
26. 1. - Ambasadorska konferencija: Rusi traže da ako Skadar pripadne Albaniji, Srbija dobije Đakovicu - AU pristala tek krajem marta.
6. 2. - Grčki avion bacio bombe na flotu u Dardenelima - promašaj ali prvi takav napad.
7. 2. - Opsada Skadra: srpsko-crnogorski napad na turske položaje oko Skadra, zauzet Bušati.
7 - 8. 2. - Turski napad na bugarske linije: Bulair na Galipoljskom poluostrvu, iskrcavanje kod Šarkeja na Mramornom moru i ofanziva na Čataldži - odbijeno.
9. 2. (27. 1. po j.k.) - Boj na Brdici - srbijanske Primorske trupe odbijene uz velike žrtve; u ova tri dana opšteg napada takođe teški crnogorski gubici na Bardanjoltu i Tarabošu.
kasnije: Albanci u Maći i oko Kroje napadaju srpske vojnike i ruše telekomunikacije.
9. 2.- Srbi pristaju na bugarski zahtev za topove pred Jedrenom, uz rezervaciju prava na kasnije određenje kompenzacije - Bugari bi samo dali novčanu naknadu.
9. 2. - Velika meteorska procesija, "cirilidi", vidljiva u Americi.
10. 2. - Istraživački brod Terra Nova stigao sa Antarktika na Novi Zeland - svet obavešten o sudbini Scottove ekspedicije.
11. 2. - Ubijen socijaldemokratski zastupnik Carevinskog vijeća Franz Schuhmeier.
12. 2. - Formalni zahtev kralja Nikole za srpsku pomoć kod Skadra - biće poslato 30.000 vojnika i 72 topa (železnicom do Soluna pa grčkim brodovima do Medove).
18. 2. - Meksička revolucija: liberalni predsjednik Francisco I. Madero i potpredsjednik Pino Suarez su uhapšeni od vojske. General Victoriano Huerta preuzima vlast prema Paktu iz ambasade (SAD). Predsednikov brat i savetnik Gustavo je ubijen a Madero i Suarez slede četiri dana kasnije.
20. 2. - U Smederevu osnovano Srpsko akcionarsko rudarsko topioničko industrijsko društvo - SARTID.
21. 2. (8. 2. po j.k.) - Srpska vojska formirala Primorski kor za opsadu Skadra - prevezen u martu.
22. 2. - Srpski premijer Pašić formalno traži reviziju ugovora sa Bugarskom.
24. 2. - Bugarska prihvata da se spor sa Rumunijom, koja traži južnu Dobrudžu, iznese na konferenciju u Sankt Peterburgu.
27. 2. - Grčka mornarica proširila blokadu albanske obale do Drača.
17. 3. - Njujorški senator Franklin D. Roosevelt dobija prvi posao u saveznoj vladi: asistent sekretara mornarice.
18. 3. - Grčki kralj Dorđe I ubijen u Solunu od strane anarhiste. Nasleđuje ga sin Konstantin I (vl. 1913-17. i 1920-22.).
18. 3. - Prvi grčki brod sa srpskim pojačanjima stiže u Medovu - napala ih je krstarica Hamidija (sutradan potopila nekoliko trgovačkih brodova u Draču). Komandu pred Skadrom preuzima srpski gen. Bojović.
19. 3. - U Berlinu prikazan dvočasovni italijanski film Quo vadis, valjda prvi "blokbaster" u istoriji kinematografije.
20. 3. - Austro-ugarska na konferenciji u Londonu pristala da Srbija dobije Đakovicu, nepopustljiva za Skadar (Rusija ranije napustila zahtev da ga dobije Crna Gora).
21. 3. - Albert Schweitzer odlazi, sa suprugom, prvi put u Afriku - osniva bolnicu u Gabonu.
23. 3. - Konferencija ambasadora odlučila da Skadar pripadne Albaniji.
23. 3. - Uskršnji tornado opustošio Omahu - jedan od niza u ovoj državi i okolini.
25. 3. - Velika Daytonska poplava - izlivanje reke Ohio izaziva stotine mrtvih i veliku štetu. To je deo Velike poplave koja je ovih dana pogodila više država SAD.
26. 3. (13. 3. po j.k.) - Prvi balkanski rat: petomesečna Opsada Jedrena je okončana, bugarske i srpske snage zauzimaju grad. Bugarsi takođe napadaju na Čataldži i povraćaju položaje izgubljene prošlog meseca.
26. 3. - Balagat: sukob Srba sa Džavid-pašinim 6. korpusom severno od Lushe u Albaniji, južno od Škumbe - osmanski poraz i poslednja bitka Srbije u I balkanskom ratu.
10. 4. - Strane sile, sem Rusije, uvele pomorsku blokadu Crne Gore sa osam brodova, od Bara do ušća Drima. Srbi se povlače iz opsade, topove ostavljaju Crnogorcima.
23. 4. (10. 4. po j.k.) - Opsada Skadra: Crnogorci uprkos velikim silama uzeli Skadar, koji je predao Esad Paša Toptani usled nestašice hrane i municije. AU priprema akciju.
5. 5. - Pod pritiskom velikih sila, kralj Nikola prihvatio napuštanje Skadra.
5. 5. - Grčko-srpski sporazum: zajednička granica zapadno od Vardara, vojna podrška protiv Bugarske, sfere uticaja u Albaniji na reci Semeni (vojna konv. 14. 5.).
maj - Ruska carska porodica je na turneji po starim gradovima Moskovije, stopama osnivača dinastije Mihajla - Nikolaj je ubeđen u ljubav naroda i ispravnost autokratije.
maj - Ibn Saud osvaja od Osmanlija, uz pomoć novoosnovanih Ikhwana ("bratstva"), bogato područje Al-Hasa na istoku Arabije.
16. 5. - Bitka kod Sidi Garbe, blizu Derne u Libiji: Italijani pretrpeli gubitke u okršaju sa pobunjenicima (tada se govorilo o čak 1.000 mrtvih, kasnija cifra je 79[3]).
24. 5. - Viktoria Luise, najmlađe dete i jedina kćerka nemačkog carskog para se udala za Ernsta Augusta, vojvodu od Braunšvajga iz Kuće Hanover; svadbi u Berlinu prisustvovali britanski kralj i ruski car.
24. 5. - Pošto je dobio ostatak očevog nasledstva, Hitler napušta bečku spavaonicu u Meldemannstraße i odlazi u Minhen - ostatak života će provesti u Nemačkoj.
25. 5. (12. 5. po j.k.) - Srpska vlada nudi bugarskoj reviziju savezničkog ugovora (ova to odbija 19. 6.).
25. 5. - Austrougarski obaveštajac puk. Alfred Redl izvršio samoubistvo u Beču nakon što je razotkriven kao ruski špijun.
11. 6. - Veliki vezir Mahmud Ševket-paša ubijen od strane rođaka Nazim-paše, ubijenog prošlog januara. Mladoturski "trijumvirat" - Tri paše: Enver, Talat i Džemal - koristi ovo za obračun sa opozicijom.
11. 6. - Bugari zarobili srpsku patrolu kod Krive Palanke.
22. 6. - Vlada Nikole Pašića podnosi ostavku, ponovo dobija mandat - neslaganje oko ruskog zahteva za povlačenje iz nekih makedonskih mesta i daljeg postupanja prema Bugarima. Srpski poslanik u Sofiji, M. Spalajković, vratio se u Beograd.
23. 6. (10. 6. po j.k) - Osvećena Kronštatska pomorska katedrala, glavna crkva ruske mornarice, koja je koštala skoro dva miliona rubalja (namena promenjena 1929, obnovljena i ponovo posvećena 2013).
25. 6. - Sukob srpskih i bugarskih snaga kod Zletova.
25. 6. - Francuski predsednik Poenkare stigao u posetu Londonu.
30. 6. - 1. 7. - Ulične borbe u Solunu između bugarskog bataljona i Grka.
30. 6. - Nemački Reichstag doneo zakon koji predviđa postepeno uvećanje vojske.
jun - Anglo-nemačka izložba u Londonu.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Srpski kontraudar u Bregalničkoj bici, od Zletovske reke prema Kočanima.
1. 7. - Preko 54.000 veterana s obe strane se okuplja na 50. godišnjicu Bitke kod Gettysburga.
2. 7. - Avijatičar Marcel Brindejonc des Moulinais se vratio u Pariz, nakon što je od 10. juna leteo do Varšave, Sankt Peterburga, Stokholma, Kopenhagena i Haga (oko 4.800 km).
2 - 4. 7. - Bitka kod Krivolaka: Bugari je smatraju neiskorišćenom pobedom a Srbi herojskim otporom na Orlovom bairu kojim je sprečen bugarski obuhvat srpskog centra.
2 - 4. 7. - Bitka kod Kukuša: Grci naneli težak poraz Bugarima kod Kilkisa uz obostrane velike gubitke. Grci zatim zauzimaju Đevđeliju i Dojran, Bugari u povlačenju napuštaju Serez i Dramu.
7. 7. - Bugari poraženi u Bregalničkoj bitki. Napadaju prema Pirotu, takođe zauzet Knjaževac ali odlaze već sutradan jer se 1. armija premešta na jug (9. divizija 1. armije uništena u nekoj klisuri).
12. 7. - Predata brana na reci Möhne u Nemačkoj, tada najveća u Evropi (teško oštećena 1943. u operacija Chastise).
13. 7. - Objavljen izveštaj Rogera Casementa o zlostavljanju Indijanaca od strane britanske Peruanske amazonske kompanije.
13. 7. - Léon Letort leteo non-stop od Pariza do Berlina, 920 km za 9h i 47 min.
14 - 15. 7. i 20 - 22. 7. - Srpski pokušaji prema Ćustendilu.
14/15. 7. - Rumunska armija prelazi Dunav na zapadu, bugarska ne pruža otpor (ali hiljade rumunskih vojnika će stradati od kolere).
15. 7. - Počeo redovan saobraćaj kroz železnički tunel Lötschberg ispod Alpa, dužine 14,6 km.
16. 7. - Imjaslavije: ruske carske trupe zauzele manastir Pantelejmon na Svetoj gori, preko 800 monaha, pristalica osuđenog pokreta, biće prebačeno u Rusiju.
21. 7. - Baron Ivan Skerlecz je novi komesar/povjerenik u Hrvatskoj umjesto umirovljenog Cuvaja (koji je na dopustu od prosinca a upravu je vršio dr. Dragutin Unkelhäuser).
23. 7. - Turska prethodnica ulazi u Jedrene, a Srbi u Belogradčik (tj. 22.) i nastupaju prema Vidinu.
25. 7. - Austrougarska upozorava Srbiju i Grčku da ne smeju poniziti Bugarsku. Grčka flota zauzela Dedeagač, a Rumuni i Srbi se sreli u Belogradčiku (odsečen Vidin).
26. 7. - Raspušten Zemaljski sabor Češke - od 1908. je slabo radio zbog konfrontacije Čeha i Nemaca, car imenuje komisiju.
26. 7. - Rumuni stigli na desetak kilometara od Sofije.
28. 7. - Bugari napustili Džumaju (Blagoevgrad), sutradan vrše kontranapad protiv grčkog nadiranja.
29. 7. - Londonska ambasadorska konferencija šest sila: Albanija je neutralna, suverena, nasledna kneževina. Zemljom će upravljati Međunarodna kontrolna komisija, do odluke o monarhu i granicama.
29. 7. - "Druga revolucija" u Kini: nezadovoljni autoritarnom vlašću Yuan Shikaia, sedam južnih provincija se pobunilo pod uticajem Kuomintanga - ugušeno do početka septembra.
29. 7. - Anglo-otomanska konvencija u vezi granica osmanske jurisdikcije u Persijskom zalivu - nije ratifikovana, ali biće značajna za kasniju samostalnost Kuvajta.
leto - Snage iz Mongolije (Bogd Hanata) zauzele centralnu Unutrašnju Mongoliju u Kini - uglavnom se povukli do kraja godine.
Avgust/August/Kolovoz
avgust-septembar - Karnegijeva komisija istražuje ratne zločine počinjene na Balkanu - Izveštaj je objavljen sledeće godine (komisija nije dobrodošla u Srbiji i Grčkoj[4]).
12. 8. - Ambasadorska konferencija u Londonu dogovara južne granice Albanije, sa Grčkom (osnovana je komisija za demarkaciju). Italija da zadrži osvojena ostrva u Egeju, do sporazuma sa Turskom.
25. 8. - Leo Frank osuđen u Atlanti za ubistvo maloletne Mary Phagan, u početku na smrt - izmena kazne u doživotnu 1915, dovešće do njegovog linčevanja.
24. 8. - Svečani doček vojske u Beogradu, otkriven spomenik Karađorđu na Kalemegdanu (na mestu današnjeg Spomenika zahvalnosti Francuskoj).
1. 9. - Vladine trupe generala Zhang Xuna ušle u Nanking uz pljačku i ubistva - slom Kuomintangove "Druge revolucije". Bai Langova "banditska" pobuna traje još godinu dana.
1. 9. - Bivši dominikanski predsednik Horacio Vásquez poveo pobunu - primirje dogovoreno uz posredovanje SAD, u decembru sprovedeni izbori.[6]
3. 9. - Ekspedicija Borisa Vilkickog otkrila Zemlju cara Nikolaja II (kasnije Severna zemlja) - poslednja veća neotkrivena ostrva na planeti.
9. 9. - Ruski letač Pjotr Nesterov prvi na svetu izveo luping, zbog čega je kažnjen sa deset dana zatvora zbog "ugrožavanja državne imovine". Nekoliko dana kasnije, luping je izveo Adolphe Pegoud, što je bilo objavljeno širom sveta, za razliku od Nesterovljevog "ispada".
13. 9. - U Bosanskom saboru 12 poslanika grupe "Srpska riječ" mora položiti mandate (zbog kolebanja odbijeni od vlasti i opozicije).
14. 9. - Međupokrajinski kongres talijanskih studenata u Zadru, došlo je do sukoba Hrvata i Talijana.
23. 9. - Ohridsko-debarski ustanak: albanska pobuna protiv srpske vlasti i upad Albanaca i komita VMRO iz Albanije na čelu sa Isom Boljetincem u Debar, Ohrid, Strugu i Gostivar - srpska vojska u poteri prešla granicu (v. i Pokolji u Ljumi).
3. 10. - U SAD potpisan Zakon o prihodima, poznat i kao Underwoodova carina: uveden je federalni porez na prihod (stopa za najbogatije 7%), carinske stope su najniže od 1857.
7. 10. - Ford počinje proizvodnju Modela T na pokretnoj traci - vreme proizvodnje više nego prepolovljeno, na 5,5 sati.
9. 10. - Na Atlantiku se zapalio i potonuo britanski brod Volturno, poginulo oko 130 osoba a spašeno 520, zahvaljujući SOS signalu.
10. 10. - Završetak gradnje Panamskog kanala (u upotrebi od 1914) - predsednik Wilson je telegrafski poslao varnicu koja je aktivirala dinamit u nasipu Gamboa.
14. 10. - Protest Srbiji iz Beča zbog prelaska albanske granice, zatim i ultimatum.
14. 10. - Najgora rudarska nesreća u istoriji Velike Britanije: eksplozija u rudniku Universal Colliery u južnom Velsu odnela 439 života.
31. 10. - Otvoren Linkolnov auto-put, prva transkontinentalna magistrala u SAD, između Njujorka i San Fransiska - početna dužina 5.454 km (kasnije skraćivana ispravljanjem trase).
jesen - Marcel Duchamp napravio prvi readymade: točak bicikla montiran na hoklicu (to se može smatrati i za prvu kinetičku skulpturu).
Novembar/Studeni
26. 10. i 2. 11. - Izbori u Kraljevini Italiji, prvi sa "univerzalnim" pravom glasa - zapravo obuhvataju 27% stanovništva, muškarce starije od 21 ako su pismeni odn. 30 ako nisu. Pre izbora sklopljen tajni Gentilonijev pakt kojim su katolički glasovi obezbeđeni za Giolittijevu vladu.
13. 11. - Sporazum o razgraničenju Srbije i Crne Gore.
13. 11. - Kineska Nacionalna skupština je raspuštena, pošto je ostala bez kvoruma nakon izbacivanja poslanika iz Kuomintanga - Yuan Shikai vlada dekretima.
4. 12. - Baron Gizl, poslednji austrougarski poslanik u Srbiji, doputovao u Beograd.
6. 12. - Ugarska vlada ukinula Željezničarsku pragmatiku, protivnu Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (ali ostaje stara praksa - madžarski je zvanični jezik na državnoj željeznici u Hrvatskoj i Slavoniji).
14. 12. - Nemački oficir Otto Liman von Sanders stigao sa vojnom delegacijom u Carigrad, gde preuzima komandu nad osmanskim I korpusom - Rusija protestuje.
decembar - Dopunski izbori za Bosanski sabor: mjesta "Srpske riječi" zauzima advokat Danilo Dumović - biće dio vladine većine u Saboru.
17. 12. - Firentinskim protokolom definisane granice Albanije - pripada joj Severni Epir, grčke snage se moraju povući, nakon čega dolazi do etničkih sukoba.
18. 12. - U Španiji potpisan zakon o Katalonskoj zajednici (Mancomunitat de Catalunya) - administrativno udruženje četiri katalonske provincije, prvo priznanje katalonske osobenosti od 1714. (traje 1914-25).
24. 12. - Tragedija u Italijanskoj dvorani u Calumet, Michigan - 73 osobe, uglavnom deca rudara, stradali u gužvi nakon što je neko viknuo "Vatra!".
24. 12. - Brod "Sv. Marko" potonuo sa 14 ribara na Punta Šilu ostrva Krk.[9]
26. 12. - Jedno pismo je poslednji kontakt Ambrosea Biercea sa ostatkom sveta, nakon čega je nestao u Meksiku (i pismo i lokacija nestanka su osporavani).
Književnost: Rabindranath Tagore (duboko osećajan, svež i lep stih, kojim je, s najvećom veštinom, učinio svoju poetsku misao, izraženu sopstvenim engleskim rečima, delom književnosti Zapada)