Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
16. 1. (4. 1. po j.k.) - Srpski Glavni odbor kritikuje patrijarha Rajačića i poziva ga da se vrati u Karlovce iz Zemuna[4].
Februar/Veljača
1. 2. - U Velikoj Britaniji u potpunosti ukinuti Žitni zakoni - uvećanje slobodne trgovine.
9. 2. - Proglašena Rimska Republika - traje do jula, lider joj je Giuseppe Mazzini. Papa Pio IX., u napuljskom izbjeglištvu od prošlog studenog, odgovara ekskomunikacijom učesnika proglašenja.
10. 2. - Članovi Glavnog odbora prihvatili sve patrijarhove optužbe protiv Stratimirovića - patrijarh preuzima skoro apsolutnu kontrolu nad srpskim pokretom[1].
12. 2. - Stevan Knićanin sa juga ušao u Sombor; kasnije tokom meseca srpska vlada, na traženje Austrije i Turske, povlači Knićanina i organizovane srbijanske dobrovoljce iz Vojvodine.
27. 2. - Poverljivo pismo srpskog kneza francuskom predsedniku: protestuje zbog ulaska ruske vojske u Transilvaniju[5].
28. 2. - SS California je prvi parobrod koji je povezao istočnu i zapadnu obalu SAD - iz New York-a stigao u San Francisco za 4 meseca i 21 dan. U toku je Kalifornijska zlatna groznica, vest o otkriću zlata je obišla svet tako da Forty-niner-si ("četrdesetdevetaši") pristižu na ovu teritoriju i vodom i kopnom.
februar - Srpska vlada opozvala svoje dobrovoljce iz Vojvodine.
4 - 7. 3. - Raspuštena austrijska Ustavotvorna skupština u češkom Kromerižu ("Kremsierski parlament"), ne završivši posao; ministar unutarnjih poslova Stadion oktroira ustav koji formalno traje do 1851;
Hrvatska i Slavonija sa Rijekom su posebna krunovina; zastupnici iz Dalmacije će "raspraviti" o združenju sa njom[6].
Vojvodina je odvojena od Ugarske, obuhvata ranije slavonski Srem (iločki i rumski kotar sremske županije) ali nije posebna krunovina; Vojna krajina ostaje zasebna[7].
mart - Jovan Marinović, Matija Ban i Toma Kovačević izradili "Ustav političke propagande imajući se voditi u zemljama Slaveno-turskim" - pripremanje ustanka u susednim turskim oblastima, propaganda se vodi i u Dalmaciji i Hrvatsko-slavonskoj granici prema susednim turskim krajevima[8][9].
17. 3. - Willem III je novi kralj Nizozemske (Holandije) i veliki vojvoda Luksemburga (do 1890).
2. 4. - Ugarska podeljena na sedam okruga pod vojnom vlašću, Vojvodina u sedmom okrugu kojim komanduje gen. Ferdinand Mayerhofer a patrijarh je carski komesar za civilne poslove (Srbima oduzeti vojni i upravni poslovi)[11].
3. 4. - Percel zauzeo Srbobran, kao i Turiju i Nadalj, gde su masakrirani stanovnici - anarhija i rasulo u srpskim snagama[12].
april - Knićanin se vratio u Vojvodinu, na patrijarhov poziv posle mađarskih uspeha[13].
3. 4. - Carska deputacija (Kaiserdeputation) nudi nemački presto pruskom kralju što on odbija.
5. 4. - Austrija naredila svojim poslanicima da napuste Frankfurtski parlament.
6. 4. - Prolećna kampanja mađarskog generala Görgeya: Bitka kod Isaszega je mađarska pobeda - Jelačićeva vojska poslata u Slavoniju, većina ostalih carskih snaga prema austrijskog granici[3].
13. 4. - Bitka na Titelskoj visoravni - u teškim borbama Stratimirović i Jovan Stefanović-Vilovski odbili Percelovu vojsku kod Mošorina odn. Vilova (Percel će do poznog jula napasti još sedam puta)[15].
14. 4. - Ugarski parlament u Debrecenu, bez umjerenjaka, zbacio Habsburge i postavio Košuta za guvernera-predsednika.
25. 4. - Zapaljene zgrade parlamenta u Montrealu - u gradu je došlo do nereda nakon usvajanja kontroverznog zakona o nadoknadi štete od pobune 1837-38.
12/13. 5. - Badenska revolucija: veliki vojvoda Leopold pobegao od revolucionara koji proglašavaju republiku (vratiće se u avgustu).
13. 5. - Skup predstavnika sremskih mesta i Pančeva u Zemunu, opozicije patrijarhu: traže narodnu skupštinu, ukidanje Majerhoferovog vojnog režima i obnovu narodne uprave (Jelačić je protiv njih)[16].
14. 5. - Pruski poslanici napuštaju Frankfurtski parlament - narednih dana isto čine konzervativni i buržoasko-liberalni poslanici a ostali vode Reichsverfassungskampagne, Kampanju za carski ustav.
21. 5. - Mađarska vojska osvojila Budimski zamak posle 18 dana opsade, poginuo gen. Heinrich Hentzi sa većinom branitelja, uključujući 320 hrvatskih graničara[3].
30. 5. - Izbori za donji dom pruskog parlamenta, uvedeno troklasno biračko pravo prema poreskoj obavezi: ove godine 4,7% najbogatijih imaju isti broj elektora kao i 82,6% stanovništva iz treće klase (sistem traje do 1918).
10. 6. - Mađarska vojska ušla u nebranjeno Pančevo, talas izbeglica u Sremu i Srbiji.
12. 6. - Trupe bana Jelačića ušle u Novi Sad, u mađarskom bombardovanju zatim uništen veći deo grada (Petrovaradin ostaje u mađarskim rukama do 6. septembra).
2. 7. - Košut pobjegao iz Pešte sa vladom u Segedin (Austrijanci zauzimaju Peštu 11. 7.), poslije u Arad[3].
3. 7. - Francuske trupe zauzele Rim - kraj kratkotrajne republike, povratak papine svetovne vlasti (Pio IX. se vraća u grad sljedećeg travnja a Francuzi ga podržavaju do 1870).
6. 7. - Pošto je bosanski vezir naredio sakupljanje desetine, izbija pobuna muslimana u Krajini (prva puška u Vrnograču)[17].
6. 9. - U Hrvatskoj, nakon oklijevanja, proglašen oktroirani Ožujski ustav[3].
septembar - Tahir-paša ne uspeva pobediti pobunjenike kod Bihaća.
17. 9. - Privremeno prekinuti odnosi između Rusije i Osmanskog carstva, jer Turci ne žele izručiti begunce iz Mađarske, Vlaške i Poljske; Britanci i Francuzi slali flote u Dardanele u podršku sultanu[19].
27. 9. - Komarom/Komarno, poslednje mađarsko uporište, predao se Austrijancima.
16. 11. - Fjodor Mihajlovič Dostojevski osuđen kao jedan od "Petraševaca" na smrt zbog "antidržavnih aktivnosti", ali pogubljenje otkazano u poslednjem času 23. decembra i zamenjeno sibirskim progonstvom.
13. 12. - Carskom uredbom Međumurje pripojeno Hrvatskoj, do dalje odluke (Jelačić ga je proglasio hrvatskim u rujnu '48.).
31. 12. - Od Petrovaradinske regimente, Šajkaškog bataljona, tri banatske regimente i vojnih komuniteta osnovana Banatsko-srpska zemaljska vojnička uprava - sedište Temišvar, na čelu Johann Baptist Coronini-Cronberg[3].
Kroz godinu
1849? - Bosna: pobuna plemstva, u krajini se pojavili muslimanski hajduci; Porta će poslati agenta Juliusa Korsaka, čiji četvrti izveštaj (jedini iskreni), navodi na slanje Omer-paše Latasa[20].
Emigracija nekih bivših revolucionara (Forty-Eighters) iz Evrope.
U Srbiji osnovana Školska komisija, organizuje izdavanje školskih knjiga.
Savez za napad i odbranu crnogorskog vladike Njegoša i miriditskog prvaka Bib Dode[21].
Jedna austrijska firma dobila koncesiju na borovu šumu u blizini Mostara, gde je izgradila i pilanu (rad obustavljen 1850. dolaskom Omer-paše Latasa)[22].
Novi raško-prizrenski mitropolit je Grk Partenije, ostao u vrlo lošem sećanju[23].
Epidemija kolere u više zemalja Evrope, John Snow odbacuje teoriju da se ova prenosi "lošim vazduhom" (miasma).