Search for LIMS content across all our Wiki Knowledge Bases.
Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
12. 1. - Francuski maršal Maurice de Saxe je imenovan za generalnog maršala kraljevih logora i armija - poslednji od petorice s tim zvanjem u vreme starog režima.
2. 2. - Rat za austrijsko naslijeđe (RzAN) - Opsada Antiba: pošto su Francuzi u gradu dobili pojačanje, austro-sardinske snage prekidaju opsadu, kasnije tokom godine će ponovo opsedati Đenovu.
10 - 11. 2. - Rat kralja Georgea: Bitka kod Grand Pré u Novoj Skotiji je francuski uspeh.
17. 4. - RzAN: Francuska objavljuje rat holandskim Ujedinjenim provincijama, ubrzo zauzimaju Zeelandsku Flandriju i Barijerne tvrđave.
april - Adel-šah Afšar, nećak persijskog vladara Nadera, zauzeo je Herat zajedno sa sistanskim pobunjenicima i naveo Kurde u toj regiji na pobunu protiv Nadera.
proleće - Pogodba grofa Josipa Draškovića i njegovih "Vlaha": oslobođeni su većine kmetskih obaveza (povlastice erodiraju već 1750-tih zbog zaduženosti Draškovića).[1]
4. 5. - U strahu od francuske invazije, Willem IV je imenovan za stadtholdera nizozemskih Ujedinjenih provincija (do 1751), čime se posle 45 godina završava period bez stadtholdera u Holandiji.
maj, prva polovina - Otmica Garofalije, udovice gusara Krila Cvjetkovića, pogubljenog prošle godine, iz zatvora skadarskog paše.[2] Mlečani kažnjavaju Perast da bi udovoljili Turcima, zbog čega ekonomski opada.[3]
20. 5. - Poručnik James Lind, brodski lekar na HMS Salisbury, započinje eksperimente sa raznim supstancama, koji pokazuju da citrusi leče skorbut - prvi eksperiment sa kontrolnim grupama (citrusi se koriste protiv skorbuta tek od 1790-tih).
20. 6. - Persijski vladar Nader-šah Afšar, na pohodu u Horasanu protiv kurdskih pobunjenika, ubijen je od svojih dvorana, uplašenih za svoje živote. Nasleđuje ga nećak Adel-šah Afšar (do 1748), ali carstvo se ubrzo raspada: osamostaljuju se duranijski Afganistan, kanati Buharski (emirat 1785, ruski protektorat od 1873, Sovjeti zauzeli 1920), Ardabilski (do 1808), Gandžanski (do 1805), Nahičevanski (do 1828) i Šekinski (do 1819).
19. 7. - RzAN - Bitka na Assietti: Francuzi su pokušali zauzeti sardinsko utvrđenje u Alpima ali su potučeni uz 3.700 mrtvih, uključujući komandanta, viteza od Belle-Islea.
5. 8. - Ilirska dvorska komisija postaje deputacija (Hofdeputation in Transsylvanicis, Banaticis et Illyricis), potčinjena neposredno vladaru, a ne Ugarskoj, ravnopravna drugim dvorskim kancelarijama (ukinuta 1777) - mađarske vlasti su bile protivne Komisiji, izazivale su sukobe kompetencija.
15. 8. - Sanktpeterburška konvencija: vojni savez Rusije, Britanije i Holandije protiv Francuske i Pruske.
24. 8. - Smenjen je veliki vezir Tirjaki Hadži Mehmet-paša, postavljen je Sejid Abdulah-paša (do 1750).
Muzička fešta u Rimu povodom venčanja francuskog dofena, 15. jul 1747
17 - 19. 11. - Knowlesovi neredi u Bostonu, nakon što je britanski admiral Knowles prinudio 46 Bostonaca na službu. Nekoliko dana kasnije objavljen je pamflet u kome se neredi hvale kao odbrana prirodnih prava, što bi bilo prvi put da se ideje Johna Lockea koriste za opravdanje otpora vlastima u Americi.
29. 11. - Fra Filip Grabovac zatočen u Veneciji zbog knjige "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga", inkvizicija je u prosincu naredila spaljivanje primeraka knjige.
17. 12. - Državni prokurator Marko Foscarini iznosi u Velikom vijeću nedostatke i nepravilnosti mletačke uprave i vlasti u Dalmaciji: situacija je teška, domaći i strani funkcioneri koriste položaje za bogaćenje.[4] Otpor kolona traje već desetak godina - nakon nereda na Rabu, Pagu i Šolti, u Kaštelima i okolici Zadra, mletačke vlasti hapšenjem istaknutijih ljudi 1747-48. za sada zavode mir.[5]
Ali-paša Hećimoglu ponovo dolazi za vezira u Bosnu, ponovo da bi uterao poreze, s istim rezultatom kao i 1745. U Bosni do 1756 preovlađuju nemiri i bune. Ove godine, muslimanski seljaci tuzlanskog kadiluka dižu pobunu zbog višeg poreza, taksita (obroka) i kuluka, neposredno zbog podizanja grada.[6]
Sejid Mehmed-paša Silahdar je beogradski muhafiz 1747-48.[7]Šejh Mehmed-paša iz Užica ga optužuje da je "uništio vilajet" jer su njegovi zulumćari uzeli stotine kesa groša od sirotinje (2.000 haračkih glava duguje 42.000 groša). U Užicu izbija pobuna, vođena je bitka sa čačanskim muteselimom. Na beogradskog vezira se žali i kruševački sandžakbeg Ismail-beg, kao i na leskovačke spahije[8] U Beogradskom pašaluku do 1780-ih preovlađuju "nered, zulum i pokvarenost".[9]
Osmanlije prihvataju zahtev Marije Terezije za obnovu Beogradskog mira,[10] tj. sklopljen je "večni mir". Mir se nastavlja još četiri decenije, u Šumadiju se doseljava dosta ljudi iz drugih srpskih krajeva.
Podmaršal Engelshofen započinje regulaciju u Slavonskoj i Srijemskoj krajini - drugačija organizacija, uvedena klasa "kontribuenata", kmetova, što izaziva nezadovoljstvo i neuspeh.[11] Nova Gradiška (osnovana sljedeće godine) i Slavonski Brod sjedišta pukovnija.
U Kupinovu osnovana šajkaška četa, od krajišnika rasformirane Pomoriške krajine osniva se 1746-47 zemaljska pokrajinska milicija.[12]