Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
Žig (engl. trademark ili trade-mark) zaštićeni je znak ili simbol koji koristi pojedinac, poslovna organizacija ili neki drugi entitet s ciljem jedinstvene identifikacije svojih proizvoda i usluga da ih kupci mogu lako prepoznati. Žig je uočljivi indikator koji koristi pravna jedinka za njihovo razlikovanje od konkurentskih.
Registrirani zaštitni znak je intelektualno vlasništvo i može se sastojati od imena, riječi, fraze, simbola, slike ili kombinacije tih elemenata. Vlasnik ima pravo na odštetu u slučaju zloupotrebe.
Žig se označava slijedećim simbolima:
Registrovani zaštitni znak je obično ime, riječ, dizajn, slika ili kombinacija ovih elemenata.[1] Postoje i nekonvencionalni zaštitini znakovi bazirani na boji, mirisu ili zvuku.
Osnovni principi međunarodne zaštite svih prava industrijske svojine sadržani su u Pariskoj konvenciji o zaštiti industrijske svojine, a postupak međunarodnog registrovanja žigova je posebno regulisan Madridskim aranžmanom o međunarodnom registrovanju žigova i Protokolom uz Madridski aranžman o međunarodnom registrovanju žigova.
Prema Madridskom aranžmanu, prijavilac može svoju prijavu da zasniva samo na žigu koji je već registrovan u nacionalnom zavodu zemlje porekla, dok prema Madridskom protokolu, međunarodna prijava žiga može da bude zasnovana i na znaku koji je samo prijavljen za registrovanje, ali još nije registrovan u nacionalnom zavodu zemlje porekla.
Neke zemlje su članice samo Madridskog aranžmana, neke samo Madridskog protokola, a neke i Madridskog aranžmana i Madridskog protokola.
Kako su pojedina pitanja različito regulisana Madridskim aranžmanom i Madridskim protokolom, u svakom konkretnom slučaju se mora prethodno utvrditi koji će se od ova dva međunarodna ugovora primenjivati na postupak međunarodnog registrovanja žiga. Ovo se određuje u zavisnosti od toga kojim ugovorom je vezan zavod porekla kao i kojim ugovorom su vezane zemlje za koje se traži međunarodna zaštita. Zavod zemlje porekla je onaj zavod posredstvom koga prijavilac želi da međunarodno zaštiti svoj žig. Zemlje naznačenja su zemlje za koje prijavilac traži međunarodno registrovanje.
Osnov za međunarodno registrovanje žiga može biti nacionalni žig koji je registrovan u zavodu zemlje porekla ili nacionalna prijava podneta zavodu zemlje porekla, zavisno od toga koji se međunarodni ugovor primenjuje na konkretan zahtev za međunarodno registrovanje žiga.
LIMS forum content by LIMS forum members is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License. Based on a work at www.limsforum.com.
