Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) najviše je nevladino nacionalno športsko tijelo, u koje se udružuju nacionalni športski savezi, zajednice športskih saveza i udruga u županijama i Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za razvoj športa i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj. HOO je priznati član Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO).
Utemeljitelj je Hrvatske olimpijske akademije (HOA).[1]
Olimpijski pokret u Hrvatskoj je još 1894. počeo promicati dr. Franjo Bučar, no ideja o prijemu u međunarodnu olimpijsku obitelj mogla se ostvariti tek uspostavom samostalne Republike Hrvatske. Izražavajući stoljetnu želju hrvatskih sportaša i sportskih djelatnika da Hrvatska bude priznatim članom Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici Hrvatskog olimpijskog odbora, održanoj 10. rujna 1991. godine u Zagrebu je utemeljen Hrvatski olimpijski odbor i usvojena su Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatski olimpijski odbor osnovali su nacionalni sportski savezi 29 olimpijskih sportova i tri udruženja. Odluka o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora donesena je 17. siječnja 1992. godine u Lausannei od strane predsjednika i četiri potpredsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, a u skladu s ovlastima koje im je povjerio Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora, na sastanku 4., 5. i 6. prosinca 1991. godine u Lausanni. Navedenom odlukom Međunarodni olimpijski odbor pozvao je Hrvatski olimpijski odbor da sudjeluje na 16. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i na Igrama 25. olimpijade u Barceloni. Potpuno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora uslijedilo je na 101. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu, 24. rujna 1993. godine.
Prvi predsjednik HOO-a bio je Antun Vrdoljak, a drugi nekadašnji vaterpolist Zdravko Hebel, a treći i današnji predsjednik je Zlatko Mateša.
HOO svake godine na svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta, koji se svake godine održava 17. siječnja u čast godišnjice primitka HOO u Međunarodni olimpijski odbor dodjeljuju se sljedeće nagrade:
U tablicama su brojene i medalje koje su osvojene pod zastavama država koje su se u to vrijeme djelomično ili potpuno rasprostirale na području današnje Republike Hrvatske (Austrijsko Carstvo, Kraljevina Italija, SFR Jugoslavija) koje su osvojili hrvatski sportaši, izuzev medalja u momčadskim sportovima. Medalje koje su hrvatski sportaši osvojili zajedno sa sportašima drugih nacionalnosti (kao dio para, posade ili ekipe u pojedinačnom sportu) te medalje osvojene u demonstracijskim sportovima su radi potpunosti statistike navedene u tablici i njihov broj je naznačen nakon točke i ne broje se u ukupnom zbiru.
nakon 2014.
| Medalje | Alpsko ski | Biatlon | Ukupno (2) | ||
|---|---|---|---|---|---|
| M | Ž | M | Ž | ||
| Zlato | 0 | 4 | 0 | / | 4 |
| Srebro | 4 | 2 | 0 | / | 6 |
| Bronca | 0 | 0 | 1 | / | 1 |
nakon 2016.
| Medalje | Ekipni sportovi | Temeljni sportovi | Na vodi | Borilački sportovi | Dizanje utega |
Mačevanje | Stolni- tenis |
Streljaštvo | Tenis | Ukupno (17) | |||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Košarka | Rukomet | Vaterpolo | Atletika | Gimnastika | Plivanje | Jedrenje | Kanu/Kajak | Veslanje | Boks | Hrvanje | Judo | Taekwondo | |||||||||||||||||||||||||
| M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | M | Ž | ||
| Zlato | 0 | / | 2 | / | 1 | / | 0 | 3 | 0 | / | 0 | 1 | 1 | / | 1•1 | / | 2 | / | 2 | / | 1 | / | / | / | / | 0 | 1 | / | 0 | / | 0 | / | 2 | 0 | 0 | 0 | 17 |
| Srebro | 1 | / | 0 | / | 2 | / | 2 | 1 | 1 | / | 1 | 1 | 1 | / | 0•1 | / | 3 | / | 0 | / | 1 | / | / | / | / | 0 | 0 | / | 0 | / | 0 | / | 0 | 0 | 0 | 0•1 | 14 |
| Bronca | 0 | / | 1 | / | 0 | / | 0 | 1 | 0•1 | / | 0 | 0 | 0 | / | 1 | / | 2•1 | / | 2 | / | 1 | / | / | / | / | 3 | 1 | / | 1 | / | 0•1 | / | 0 | 1 | 3 | 0 | 17 |
| najviše | najmanje | najmanje izuzev 1. OI |
| Ljetne OI | 1992. | 1996. | 2000. | 2004. | 2008. | 2012. | 2016. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Br. sportaša | 39 | 84 | 91 | 81 | 101 | 108 | 87 | |
| Br. športaša bez ekipnih sportova* |
||||||||
| Br. športova | 12 | 14 | 12 | 14 | 15 | 17 | 18 | |
| Zimske OI | 1992. | 1994. | 1998. | 2002. | 2006. | 2010. | 2014. | 2018. |
| Br. sportaša | 4 | 3 | 6 | 14 | 23 | 19 | 11 | 20 |
| Br. sportaša bez ekipnih športova* |
||||||||
| Br. sportova | 3 | 2 | 3 | 5 | 6 | 4 | 3 | 4 |
* ekipna natjecanja u nekim pojedinačnim sportovima, npr. stolni tenis, te parovi nisu brojani kao ekipni sport; bob četverosjed, četverac u kanu/kajaku i veslanju i osmerac u veslanju tretirani su kao ekipa
|
Rekorderi po broju nastupa:
|
Rekorderi po broju sportova:
|
nakon OI 2016., ZOI 2018.[2]
atletika, biciklizam (cestovni), boks, dizanje utega, gimnastika (sportska), hrvanje (grčko-rimski stil), jedrenje (regatno), judo, kajak, kanu, konjički šport (preponsko jahanje), košarka, mačevanje, odbojka (ž), plivanje (daljinsko, u bazenu), rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, tenis, vaterpolo (m), veslanje, taekwondo.
biatlon, bob, klizanje (brzo, brzo KS, umjetničko), sanjkanje, skeleton, skijanje (alpsko, skijaško trčanje/nordijsko), snowboard.
| |||||||
| |||||||
LIMS forum content by LIMS forum members is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License. Based on a work at www.limsforum.com.
