Type a search term to find related articles by LIMS subject matter experts gathered from the most trusted and dynamic collaboration tools in the laboratory informatics industry.
Oomicete (Grupa protista končaste iz skupine Pseudofungi) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Protista |
Koljeno | Heterokontophyta |
Potkoljeno | Pseudofungi |
Razred | Oomycetes (Winter 1879) Oomycota (Arx 1967) |
Eogamia
Peronosporidae Saprolegniidae |
Oomycetes ili Oomycota su grupa protista končaste građe iz skupine Pseudofungi.[1]
Naziv im u doslovnom prevodu znači "jajaste gljive" i odnosi se na oogoniju, veliku i sfernu strukturu koja sadrži ženske gamete. Grupa obuhvata i saprofitne i parazitske vrste, usko povezane s vodenim okolišem. Kao paraziti djeluju na vodenim životinjama i biljkama. Od velike su ekonomske važnosti, jer uključuju parazite vaskularnih biljaka, od kojih su mnogi od poljoprivrednog značaja. Vrsta Phytophthora infestans opustošila je polja krompira u Irskoj, u 19. vijeku, koji je bio osnova tadašnje prehrane.[2] Od posljedične gladi umrlo je milion Iraca, što je pokrenulo masovnu emigraciju u Sjedinjene Države.
Poznato je oko 700 vrsta oomiceta.[3]
Sljedeći oomicete su od posebnog značaja u poljoprivredi:
Karakteristično za ovu skupinu je rast micelija bez septacije, a životni ciklus je obilježen smjenom generacija, odnosno imaju ciklus koji izmjenjuje faze diploidnog micelija s fazama haploidne seksualne reprodukcije. Za fazu razmnožavanja karakteristično je prisustvo dvobičastih zoospora sa mastigonemnim bičem usmjerenim prema naprijed i golim koji je, uglavnom, usmjeren prema naprijed. Dispergiraju se u vodi ili koriste površinsku vlagu (uključujući oborine na površini biljaka). Neke vrste proizvode aseksualne zračne spore koje raznosi vjetar. Oblik seksualne reprodukcije je oogamija, sa gametangijama. Seksualne spore, zvane oospore su sferične, prozirne i dvoslojne, a koriste se za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima okoliša.
O taksonomskoj klasifikacija oomiceta, mnogo se raspravljalo. Isprva su klasificirane kao divizija koja pripada carstvu Fungi, ali to je postalo neupotrebljivo. Naprimjer, njihovi ćelijski zidovi sastoje se od celuloze, a ne od hitina kao u pravih gljiva, i one uglavnom nemaju septaciju. Osim toga, u vegetativnom stanju imaju diploidna jedra, dok gljive imaju haploide. Oomycete su sada uključene kao klasa koljena Heterokonta, zajedno s smeđim algama i diatomejama.[4][5]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ova je grupa prvobitno je svrstana među gljive, a kasnije je tretirana kao protista, na osnovu opće morfologije i načina života. Kladistička analiza, zasnovana na modernim otkrićima o biologiji tih organizama podržava relativno prisnu povezanost s nekim fotosintetskim organizmima, poput smeđih algi i diatomeja. Uobičajena taksonomska klasifikacija na osnovu ovih podataka smješta ih u razred Oomycota zajedno s drugim razredima, poput Phaeophyceae (smeđe alge) unutar koljena Heterokonta.
Taj odnos podržavaju brojne uočene razlike između oomiceta i gljiva. Naprimjer, ćelijski zid oomikeca je sastavljen od celuloze, a ne hitina i uglavnom nemaju septaciju. Također, u vegetativnom stanju imaju diploidna jedra, dok gljive imaju haploidna. Većina oomiceta proizvodi samopokretne zoospore s dva biča. Jedan ima morfologiju pravog biča, a drugi morfologiju razgranatog „zastavičastog nabora“. Taj drugi bič, sa "šljokicama", jedinstven je za carstvo Heterokonta. Spore nekoliko skupina gljiva koje zadržavaju flagele (poput Chytridiomycetes) imaju samo jedan bič. Oomycota i gljive imaju različite metaboličke puteve za sintezu lizina i imaju brojne različite enzime. Ultrastruktura je također različita, s tim da oomicete imaju cjevaste mitohondtijske kriste[6]