Infrastructure tools to support an effective radiation oncology learning health system

Alvar Aalto
moderna arhitektura
internacionalni stil
Alvar Aalto
Alvar i Elissa Aalto 1950-ih
Rođenje 3. veljače 1898.
Kuortane, Finska
Smrt 11. svibnja 1976.
Helsinki
Nacionalnost finsko
Vrsta umjetnosti arhitektura, dizajn, urbanizam
Praksa Tehnološko sveučilište u Helsinkiju
Utjecao Oscar Niemeyer, Richard Meier i dr.
Utjecali Alfred Loos, Auguste Perret, Peter Behrens
Poznata djela Dvorana Finlandia
Gradsko središte Helsinkija
Aalto-Musiktheater Essen
Potpis
Portal o životopisima

Alvar Hugo Henrik Aalto (Kuortane, 3. veljače 1898.Helsinki, 11. svibnja 1976.), bio je vodeći finski arhitekt, urbanist i dizajner, glasovit i priznat u cijelom svijetu.

Bio je profesor na Tehničkom institutu u Cambridgeu, Massachusetts (SAD). Jedan je od pionira moderne arhitekture koji je primjenjivao prirodne materijale u skladu s tradicijom svoje zemlje i u duhu organičke arhitekture.

Tehničko sveučilište u Helsinkiju

Životopis

Aalto je od 1916. – 21. godine studirao arhitekturu na Tehničkom sveučilištu u Helsinkiju; od 2010. poznato kao „Sveučilište Aalto”. Godine 1923., poslije studijskog proputovanja po Europi, Aalto je otvorio vlastiti arhitektonski ured u gradu Jyväskylä koji je 1927. godine premestio u Turku. Godine 1928. postao je član „CIAM-a“ (Congrès Internationaux d'Architecture Moderne), međunarodnog udruženja modernih arhitekata koji su se zalagali za funkcionalističku arhitekturu iz koje je nastao internacionalni stil. Bio je pod utjecajem ideja njemačkog Deutscher Werkbunda koji je objedinjavao napredne umjetnike i arhitekte u Njemačkoj, te ideja umjetničke škole Waltera Gropiusa i Ludwiga Miesa van der Rohea, Bauhausa. Njegovi napori su bili usmjereni u duhu organičke arhitekture, usko povezani s idejama spajanja građevine s njezinim okolišem, čija je načela formulirao Frank Lloyd Wright. Godine 1933., postao je profesor za arhitekturu na Tehničkom institutu u Cambridgeu, Massachusetts. Tu je surađivao na izradi oko 200 projekata od kojih je polovica izvedena.

Aalto je bio oženjen s Ainom Marisio koja je 1949. godine preminula, nakon čega se ponovo oženio mladom Elissom Makienemi. Obje njegove žene su s njim crtale sve njegove projekte.

Djela

Alvar H. Aalto je u modernu arhitekturu unio organičke oblike te prirodne materijale, kao i načelo humaniziranih dimenzija stanovanja. Projektirao je između ostalog finski paviljon za Svjetsku izložbu u Parizu (1937.) i New Yorku (1939.), studentski dom Baker u Cambridgeu (1947. – 48.), glavni kompleks zgrada s koncertnom i kongresnom dvoranom Finlandia u Helsinkiju (1962. – 71.) i dr.

U urbanističkim kompleksima zalaže se za manje stambene jedinice u zelenilu, povezane logikom prirodnih zakona. Takva naselja je ostvario: stambena naselja i industrijske zone u Suni, grad centar Rovaniemija.

Dizajn stolice br. 41. iz 1930. godine.

U industrijskom dizajnu (prije svega oblikovanje namještaja i uporabnih predmeta od stakla) primjenjuje zaobljene oblike po kojima finski dizajn postaje prepoznatljiv u svijetu. Njegov relativno najpoznatiji komad dizajna je „Aalto-vaza“ ili „Vaza Savoy” (1936.).[1]

Ostali znameniti radovi

Poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Alvar Aalto

Izvori

Vanjske poveznice