FAIR and interactive data graphics from a scientific knowledge graph
Tkivo, skup ćelija koje imaju sličnu građu, funkciju i zajedničko poreklo. Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije. Pored stanica, u sastav tkiva ulazi i međustanična tvar u većim ili manjim količinama, a stvaraju je same stanice. Izučavanjem tkiva bavi se posebna biološka znanstvena disciplina – histologija.
Pojedini dijelovi stanice jednostaničnih organizama mogu biti specijalizirani za obavljanje određenih funkcija (organele).Zbog toga jednostanični organizmi mogu obavljati sve osnovne životne funkcije kao i višestanični, tj. da funkcioniraju kao jedinstveni organizmi.
Tijelo višestaničnih organizama je sastavljeno od velikog broja stanica, gdje su neke stanice specijalizirane i diferencirane u pogledu građe i funkcije u okviru posebnih tkiva.To je omogućilo bolje izvršavanje pojedinih radnji, a također je povećana povezanost između raznih dijelova istog organizma, što znači bolje funkcioniranje organizma kao cjeline. Zbog svega ovoga, čitava je evolucija išla putem sve veće specijalizacije pojedinih dijelova tijela, a to je utjecalo na nastanak sve savršenijih organizama.
U usporedbi sa biljnim tkivima, tkiva višestaničnih životinja su znatno raznovrsnija i složenije građe. Znamo da kod biljaka ne postoje živčana i mišićna tkiva i da se mnoga životinjska tkiva od biljnih razlikuju po strukturi i funkciji, pa zbog toga postoje razlike i u njihovom načinu ishrane i života uopće.
Tipovi tkiva
Životinjska tkiva
Životinjska tkiva mogu biti:
- Epitelno tkivo - pokrovno, žljezdano i osjetno tkivo
- Vezivno tkivo - rahlo i gusto vezivno tkivo, potporno tkivo, krv, masno tkivo
- Mišićno tkivo
- Živčano tkivo - neuroni i glija stanice
Biljna tkiva
Biljna tkiva mogu biti:
- Tvorna tkiva ili meristemi
- Vršni meristem
- Bočna (lateralna) tvorna tkiva - kambij
- Umetnuta (interkalarna tkiva
- Trajna tkiva
Eksterni linkovi
